Ilustracija PIXSELL
U 27 država članica od ožujka do listopada umrlo je 297.500 ljudi više nego što ih je prosječno umiralo u istom razdoblju u prethodne četiri godine
povezane vijesti
ZAGREB – U Hrvatskoj je u studenome prošle godine umrlo 41,3 posto više ljudi nego što je u prosjeku umiralo u tom mjesecu u razdoblju od 2016. do 2019. godine, izračunali su to u Eurostatu koji je jučer objavio i to da je u 27 država članica u razdoblju od ožujka do listopada umrlo 297.500 ljudi više nego što ih je prosječno umiralo u istom razdoblju u prethodne četiri godine.
Eurostat ne klasificira smrtnost prema uzrocima, ali jasno ističu da je najveća razlika u broju umrlih u mjesecima kada valovi pandemije koronavirusa dosežu vrhunac. Za Hrvatsku je to očito bio studeni i po porastu smrtnih slučajeva u tom mjesecu Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 25 članica za koje su podaci za studeni dostupni.
Prema Eurostatu, u studenome najveći porast ima Poljska gdje je u studenome broj umrlih bio za 97,2 posto veći u odnosu na četverogodišnji prosjek, slijedi Bugarska s porastom od 94,5 posto, pa Slovenija u kojoj je u studenom prošle godine broj smrti porastao za 91,4 posto.
Najmanji rast od članica Unije ima Danska u kojoj je u studenom broj smrti bio veći za 5,5 posto od četverogodišnjeg prosjeka. Danska i inače kroz cijeli period od ožujka do studenoga ima nisku stopu rasta smrtnih slučajeva i najveću je imala u travnju i to 6,4 posto. Podataka za Italiju za studeni nema, oni za listopad kažu da je broj smrtnih slučajeva bio za 13 posto veći od četverogodišnjeg prosjeka, ali je zato Italija u ožujku imala 49,2 posto više smrtnih slučajeva, a u travnju 41,2 posto.
Na razini cijele Unije povećanje stope smrtnosti bilo je najsnažnije u travnju, i to za gotovo 25 posto, kad je primjerice Hrvatska imala rast od 2,2 posto.
Nakon travnja u EU-u je nastupilo zatišje da bi stopa smrtnosti počela ponovo rasti u rujnu i listopadu, dok podataka za cijeli EU za studeni još uvijek nema.
