Unatoč brojčanoj dominaciji u zdravstvenom sustavu, žene nisu jednako prisutne na vodećim pozicijama, a pandemija je tu nejednakost samo povećala, ocijenjeno je u petak na panelima na temu žene i pandemija koje je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

U tjednu u kojem je obilježen Međunarodni dan žena, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je tematsko događanje “Žene i virus” na kojem se govorilo o učinku pandemije na napredak postignut u borbi za rodnu ravnopravnost te o snazi i spremnosti žena na brzu reakciju u kriznom menadžmentu.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta (EP) Violeta Simeonova Staničić podsjetila je da je Parlament u siječnju donio rezoluciju o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

“U njoj su identificirani brojni negativni utjecaji pandemije na ravnopravnost, od pitanja porasta obiteljskog nasilja, do tereta neplaćenog rada i gubitka radnih mjesta”, istaknula je i dodala   da “rezolucija sadrži i preporuke za prevladavanje ovih negativnih utjecaja“.

Doktorica Vlasta Merc iz KB-a Dubrava na prvom je panelu “Žene u borbi protiv pandemije” govirla kako su izgledali njezini dani za vrijeme pandemije jer je Dubrava jedina bolnica u Hrvatskoj isključivo za zaražene koronavirusom.

“Na početku je sve izgledalo zaista zastrašujuće, ali sada je sve nekako lakše, opušteniji smo i zaštićeni. Kad bih došla doma morala sam biti majka, supruga, moje dijete je treći razred osnovne škole i primjećujem da su i djeca jako pogođena svime, veliki je to teret za dijete i nas kao majke”, istaknula je Merc i za kraj poručila da je veliki problem u ovoj pandemiji i veliko psihičko opterećenje.

Doktorica Marina Lampalo (prim.dr. sc. iz KBC-a Zagreb) komentirale je činjenicu da, po podacima liječničke komore, u Hrvatskoj ima 67 posto liječnica i 37 posto liječnika te da – unatoč brojčanoj dominaciji – žene nisu jednako prisutne na vodećim pozicijama.

“Danas je medicina postala ženska struka, ali živimo u patrijarhalnom društvu gdje su na rukovodećim pozicijama muškarci”, istaknula je prim.dr.sc. Lampalo, a doktorica Merc se nadovezala primjerom stožera za borbu protiv virusa covid-19 u kojem “imamo tri muškarca i samo jednu ženu“.

Eurozastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) istaknula je da je na početku mandata predsjednica Komisije inzistirala na strogom poštivanju ženske kvote, ali je i zaključila da, kada je riječ o raznim rukovodećim pozicijama, “cilj ravnopravnosti ipak još nije ostvaren”.

“Borimo se svim raspoloživim mjerama da u budućnosti žene ne budu samo servis, nego da su apsolutno zastupljene kada se odlučuje o bitnim pitanjima”, istaknula je Zovko i dodala da je bitno “da su žene zaštićene od nasilja i u svojim domovima”.

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić rekla je da je u Saboru 30 posto zastupnica i da ne vjeruje da se može govoriti o staklenom stropu kada je riječ o plaćama, ali da primjećuje neravnotežu odnosa unutar klubova pogotovo većih stranaka gdje se često riječ u javnim nastupima daje muškarcima.

“Volim uzeti u obzir oba spola, sve ono što se jednom spolu događa utječe i na drugi”, istaknula je Selak Raspudić i zaključila da su muškarci izloženiji koronavirusu od žena jer “nije muški brinuti se za zdravlje, što je sada palo na leđa žena”.

Na drugom panelu “Žene liderice i virus COVID-19” fokus je, među ostalim, bio na učinku pandemije na žene na vodećim pozicijama te ravnoteži privatnog i poslovnog života.

Zastupnica Biljana Borzan (SDP, S&D) koja je proglašena europarlamentarkom 2018. godine u području ženskih prava osvrnula se na pitanje ženskih kvota.

Rekla je da je zagovornica takvog sustava, ali samo na određeno vrijeme, dok ne sazre svijest da žene mogu držati ključne pozicije. Podsjetila je da je na europskom nivou blokirano donošenje direktive o ženama u upravnim odborima.

“Ona je godinama zakopana u Vijeću. Mi smo u Parlamentu to odobrili, Komisija je dala zeleno svijetlo, ali postoji otpor da se direktiva donese na razini Europske unije jer se dio država članica tome protivi”, istaknula je Borzan.

Ivana Gažić, predsjednica Zagrebačke burze, podsjetila je da u financijskoj industriji, upravo zahvaljujući europskim propisima, postoji odredba o udjelu žena koja je donesena nakon krize 2008. godine.

“Ako su uprave financijskih institucija balansirane, one se ponašaju puno opreznije i racionalnije”, istaknula je Gažić.

Grozdana Perić predsjednica Odbora za financije i državni proračun, potvrdila je da kao članica savjeta HNB-a vidi u praksi se da sve više banaka uključuje žene u uprave, što je dobro.

“Financijska kriza je pokazala da su muškarci veći hazarderi, a žena ta koja želi određenu stabilnost i red”, istaknula je Perić.

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, upozorila je da je prema istraživanjima indeks rodne ravnopravnosti nakon pandemije pogoršan.

“Trajat će 50 godina duže zbog ove krize dok ne izbalansiramo odnose. Mislim da moramo aktivnije postupati. Odgovornost je na nama ženama, ali treba angažirati i muškarce, jer ako razgovaramo samo međusobno, nećemo napraviti korak dalje”, zaključila je Lončar panel.