ZAGREB  Svaki put kada je jedna politička opcija pokrenula postupak ustavnih promjena, morala je tijekom tog procesa, ako sama nije imala dvotrećinsku većinu zastupnika, pristati i na mijenjanje nekih odredbi koje nisu bile planirane.

Poučen tim iskustvom, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je u rujnu prošle godine, kada je otkrio da je njegova stranka otvorena za mogućnost izmjena članka Ustava kojim je definiran referendum, odmah izrazio bojazan da bi oporba, čiji su glasovi nužni, pokušala ugurati u Ustav i još neke stvari.

»Već sada unaprijed govorim da će, s obzirom na činjenicu da za takve promjene treba ne 76 ili 39 zastupnika, kao za nekakve druge akte, nego treba 101 zastupnik, takva izmjena Ustava ići jako, jako široko. Puno političkih opcija treba djelovati u tom segmentu, a one imaju partikularne interese, programe, bilo da govorimo o ustroju hrvatske vlasti, bilo da govorimo o regionalizaciji, bilo da govorimo o biračkom pravu, bilo da govorimo o broju zastupnika iz 11. izborne jedinice, bilo da govorimo o broju zastupnika nacionalnih manjina, bilo da govorimo o načinu glasovanja i tako dalje«, prognozirao je Bačić prije osam mjeseci što će se dogoditi ako bi HDZ formalno inicirao proceduru promjene Ustava, kako bi se izmijenilo propozicije referenduma.

Prvi izbor logičan

Nije pogriješio. SDP i progresivna opozicija već dugo traže da se odredi kvorum za referendum i smanji broj potpisa potrebnih da bi ga Sabor raspisao, pa u slučaju da HDZ to predloži, vrlo brzo bi došlo do dogovora.

No, čim je HDZ-ovac Dražen Bošnjaković, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, rekao za naš list da njegova stranka nije odustala od ustavnih promjena u vezi referenduma i da će se s tim krenuti u predstojećem razdoblju, u dijelu oporbe počeli su razmišljati što bi se još moglo staviti u Ustav. I prvi izbor je logičan, pravo na pobačaj, budući da SDP, Možemo! i ostali o tome upravo razgovaraju.

– Ovisi, naravno, što će HDZ predložiti, ali mi se slažemo s promjenom ustavnih odredbi referenduma. Jesmo za to da se broj referendumskih potpisa smanji, da to ne bude više 10 posto od ukupnog broja birača, i za to smo da se odredi neki prag za referendum. Ali, želimo i da u Ustav uđe pravo na slobodnu odluku o pobačaju i zašto se onda ne bi pokrenuo proces postizanja političkog konsenzusa i o tome. Nije u pitanju ucjena, jednostavno smo dužni iskoristiti sve institucionalne opcije koje imamo, kazala nam je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zeleno-lijevog bloka.

Jednako je 2010. postupao tadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović. HDZ-ova parlamentrana većina predvođena Jadrankom Kosor morala je promijeniti Ustav zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i Milanović je to apsolutno podržavao. Međutim, kada se u Saboru glasovalo o prvom koraku ustavnih promjena, za koji je dovoljna i obična većina, SDP-ovci su bili – protiv. Razlog je bilo neprihvaćanje HDZ-a da se u Ustavu regulira glasovanje hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Hrvatske. Jadranka Kosor optuživala je Milanovića da opstruira ulazak Hrvatske u EU, ali on nije popuštao i na kraju se izborio za ono što je htio. HDZ je, suprotno svemu što su dotad zagovarali, pristao da se u Ustavu propiše da se u 11. izbornoj jedinici biraju samo tri zastupnika, a da se u okviru nje može glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Bila je to uspješna Milanovićeva ucjena. No, bio je u neusporedivo povoljnijoj poziciji nego što je danas progresivna oporba.

(Ne)važna odredba

HDZ, naime, ne mora kao prije 12 godina provesti promjenu Ustava. Nije njima drukčija odredba o referendumu toliko važna da bi bili spremni napraviti velike koncesije svojim političkim protivnicima. Ako se neće moći dogovoriti s njima, HDZ će se naprosto dići od stola, a odluku će na referendumu i dalje moći donijeti i samo tri birača. Kako ni ljevici to ne odgovara, za očekivati je da Peđa Grbin, Sandra Benčić i drugi neće biti tvrdi pregovarači kao što je to 2010. bio Milanović i da će se u Saboru izglasati promjena Ustava i bez unošenja u njega prava na pobačaj.

Daleko je to realnije nego da se HDZ prikloni ideji konstitucionalizacije postupka medicinskog prekida trudnoće. Premijer Andrej Plenković izjavio je da je unutar vladajuće koalicije »gotovo nemoguće postići konsenzus« o novom zakonu o pobačaju. Prema svemu što smo proteklih dana čuli od dužnosnika stranaka parlamentarne većine, radi se zapravo o tome da se HDZ odbija povezati sa zakonom koji bi dopuštao pobačaj, a isto u još većoj mjeri vrijedi za Ustav.

Ali, HDZ bi mogao prihvatiti neke svjetonazorski neutralne prijedloge oporbe, recimo da se u Ustavu ukine dvomjesečna ljetna stanka u radu Sabora, na koju je javnost prilično alergična.