ZAGREB – Predsjednik Sveučilišnoga savjeta zagrebačkoga Sveučilišta Luka Burilović izjavio je  kako je taj savjet zatražio, a rektor Damir Boras prihvatio, da će sjednicu Senata o stanju na Sveučilištu u Zagrebu sazvati u roku od mjesec dana i uz inzistiranje da se ona održi uživo.

Nakon višesatne sjednice Sveučilišnoga savjeta, koja je počela u petak u podne, Burilović se oko 20 sati obratio novinarima koji su ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu čekali gotovo osam sati.

Uz isprike za dugo čekanje na niskim temperaturama, Burilović je novinare izvijestio da je na sjednici održanoj u Auli Sveučilišta u Zagrebu bilo devet članova toga savjeta, od kojih je osam glasalo o zaključcima, budući da predstavnika Studentskoga zbora u savjetu još nije potvrdio Senat, a kao gost na sjednici je bio rektor Boras.

Rekao je da na sjednici koja je trajala šest i pol sati nisu bili akademik Željko Reiner, koji je vodio sjednicu Hrvatskoga sabora, profesor Peruško Bogdanić koji je na putu izvan Hrvatske, te predstavnica grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević.

Od pet točaka dnevnog reda, za četiri zaključci doneseni jednoglasno

Burilović je rekao da je na dnevnom redu sjednice bilo pet točaka, od kojih su zaključci vezani za četiri točke dnevnog red doneseni jednoglasno, te da je jedino zaključak o prvoj točki dnevnoga reda – prihvaćanje zapisnika prethodne sjednice Sveučilišnoga savjeta – donesen sa sedam glasova za i uz jedan suzdržan glas.

Novinari su pak iskazali najveće zanimanje za petu točku dnevnoga reda – Ostalo – u sklopu koje je donesen zaključak da se od rektora zagrebačkoga Sveučilišta Damira Boras traži da sazove sjednicu Senata u roku od mjesec dana. Na pitanja novinara jesu li raspravljali o odgovornosti rektora Boras za stanje na sveučilištu, Burilović je odgovorio kako je Senat taj kojemu je rektor odgovoran i koji jedini može raspravljati o rektorovoj odgovornosti i o tomu donijeti odluku. Jer, objasnio je, to nije u nadležnosti Sveučilišnoga savjeta koji je savjetodavno i nadzorno tijelo.

Burilović je tako izvijestio da je druga točka dnevnog reda bila o stanju na Filozofskom fakultetu (FFZG) te da je Savjet primio na znanje da je dosadašnji obnašatelj dužnosti dekana FFZG-a prorektor Miljenko Šimpraga podnio neopozivu ostavku na tu dužnost koju je rektor Boras prihvatio.

S tim u vezi, savjet očekuje da će rektor Boras u najskorijem roku predložiti novog o.d. dekana od kojega se pak očekuje da u propisanom roku provede postupak izbora novoga dekana FFZG-a.

Postupci za seksualno zlostavljanje primarno na sastavnicama

U sklopu treće točka dnevnog reda članovi savjeta raspravljali su o stanju na sveučilištu vezano za prijave o seksualnom zlostavljanju na sveučilišnim sastavnicama. Savjet je zaključio kako sveučilište mora biti mjesto nulte tolerancije za svaki oblik zlostavljanja i dao je jasno do znanja da je seksualno uznemiravanje i zlostavljanje ljudski, etički i moralno neprihvatljivo.

Također, savjet je izrazio žaljenje i snažnu potporu svim žrtvama i uputio ih na institucionalno postupanje u skladu s odredbama Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.

Kada je pak riječ o Etičkom kodeksu, Burilović je napomenuo da on datira iz 2007. te je savjet predložio upravi Sveučilišta da osnuje tijelo u trajnom statusu kao stručno tijelo koje će pratiti i stručno pomagati sastavnicama na kojima se pak primarno trebaju rješavati postupci vezani za prijave o seksualnom zlostavljanju.

Savjet je predložio i organiziranje te provođenje sveobuhvatne edukacije za zaposlenike i studente zbog prevencije i minimiziranja seksualnog uznemirivanja i zlostavljanja.

Burilović je napomenuo da se pod četvrtom točko raspravljalo o statusu zaposlenika nakon navršene 70. godine života istaknuvši kako je zaključeno da će uprava sveučilišta pripremiti popis zaposlenika sveučilišta koji su rođeni 30. rujna 1950. ili ranije, zajedno s pojašnjenjem pravne osnove po kojoj su u radnom odnosu za sljedeću sjednicu savjeta koja će se održati u narednih nekoliko tjedana.

Najavio je da će Sveučilišni savjet na idućoj sjednici analizirati dobivene podatke i donijeti odgovarajuće zaključke. Novinare je pak zanimalo jesu li raspravljali o statusu prorektora Ante Čovića, a  Burilović je odgovorio da se nije raspravljalo o pojedinim imenima.

Primjedbu novinara kako se sjednica Sveučilišnoga savjeta nije održala više od godinu dana, Burilović je prihvatio istaknuvši da za to preuzima odgovornost, bez obzira na objektivno otežavajuće okolnosti izazvane potresom i pandemijom koronavirusa.

Jedno pitanje odnosilo se i na Burilovićevu funkciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK), odnosno na pitanje novinara – kako se može voziti u autu vrijednom gotovo milijun kuna. Burilović je ustvrdio kako je vrijednost automobila višestruko precijenjena te da je automobil u najmu, a postavio je i pitanje kako se može napisati nešto što nije istina.

“Nemojte tako iznositi vrijednosti i ne znam što još ovih dana trebate dokazati protiv mene i što tražite. Jučer sam čak rekao i nešto što u javnosti ne treba izreći i otkrio od kojih bolesti bolujem. Je li vama nije neugodno reći da to košta milijun kuna”, ustvrdio je Burilović.

Nakon novinarske primjedbe je li njemu osobno neugodno što se cijepio preko reda, Burilović je zahvalio novinarima i otišao.