Foto Sergej Drechsler
Ipak su i dalje najtraženiji bili prodavači i trgovci, konobari i barmeni, kuhari te skladištari i vozači. Za rast broja oglasa za radnicima za skrb (o djeci, starijima…) kažu da je najveći, od čak 28 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine
povezane vijesti
- Udruga kralj Tomislav organizira nogometni turnir za strane radnike i poslodavce. Podržavaju ih HDZ-ov ministar i eurozastupnik
- Stručnjaci upozoravaju na moguće zaraze: “Stranim radnicima treba provjeriti cijepni status”
- Uhićeni mladići sudjelovali u dva napada na strane radnike u Splitu. Jednom su slomili ruku
U Hrvatskoj je u prvoj polovici 2024. objavljeno više od 174 tisuće oglasa za posao ili 2,1 posto manje nego u istom razdoblju 2023., uz pad potražnje za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu, prodaji i proizvodnji, pokazuje analiza portala MojPosao.
Riječ je o polugodišnjoj analizi hrvatskog tržišta rada koju je provela tvrtka Alma Career Croatia, koja stoji iza portala MojPosao.
Analiza pokazuje da je najveći pad potražnje za radnicima, od 15 posto u odnosu na lani, bio u kategoriji dizajna i umjetnosti, dok je u turizmu pad iznosio 12 posto, a u prodaji i proizvodnji za po 10 posto.
Prema zanimanjima, a unatoč padu potražnje odnosno manjem broju natječaja u prvoj polovici ove godine za te djelatnosti, ipak su i dalje najtraženiji bili prodavači i trgovci, konobari i barmeni, kuhari te skladištari i vozači.
Za rast broja oglasa za radnicima za skrb (o djeci, starijima…) kažu da je najveći, od čak 28 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine, a pojačano, za 22 posto više, traženi su i radnici za marketing, PR i medije, te za arhitekturu, za što je bilo 22 posto više oglasa za posao i za ljudske resurse 12 posto više.
Nastavak rasta broja stranih radnika
Iako je nakon višegodišnjeg rasta u prvoj polovici ove godine 2024. došlo do blagog pada potražnje za radnicima na hrvatskom tržištu rada, s portala MojPosao važnom označavaju činjenicu da se nastavio rast broja stranih radnika u Hrvatskoj, koji je neprekidan već nekoliko godina.
To je, kažu, u skladu s predviđanjima da će se nastaviti val dolazaka radnika iz inozemstva i rast broja izdanih radnih dozvola.
“S obzirom da se proces zapošljavanja stranaca najčešće provodi posredstvom specijaliziranih agencija za uvoz strane radne snage, kao i na trenutne uvjete na domaćem tržištu rada, vjerujemo da je stvarna potražnja za radom ipak rasla, i to za oko 3 posto u usporedbi s prošlom godinom”, komentira direktor Alma Career regije Jug i direktor Alma Career Croatia Igor Žonja.
I dalje se najviše poslova nudi u Zagrebu i okolici, a za 4 posto raste i zapošljavanje za stalno
Kao i ranijih godina, i ove se u prvoj polovici najviše poslova ili 55 posto od ukupno objavljenih oglasa nudilo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
Slijede ih obalne županije – Splitsko-dalmatinska sa 17 posto od ukupnih oglasa za poslove, Primorsko-goranska sa 14 i Istarska sa 11 posto tih oglasa.
Nastavio se i rast zapošljavanja na neodređeno ili za stalno, i to za 4 posto u odnosu na prošlu 2023., jer su poslodavci u čak 80 posto oglasa za posao u prvih šest mjeseci 2024. to nudili.
S druge strane, za isti postotak, 4 posto, smanjio se broj oglasa za rad na određeno, kojih je bilo oko 47 posto.
Tržište rada trenutno izrazito povoljno za tražitelje posla
Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 7 posto oglasa, a u samo 2 posto objavljenih oglasa traženi su studenti, podaci su iz analize, nakon koje Žonja ocjenjuje i da je tržište rada trenutno izrazito povoljno za tražitelje posla te da to poslodavce potiče da nude stalna zaposlenja kako bi privukli i zadržali kvalitetne radnike.
“Povećana fluktuacija zaposlenika, uz visoka očekivanja novih generacija koje traže stabilnost i sigurnost, dodatno motivira poslodavce na ovu praksu. Tu je i mogućnost rada na daljinu za inozemne tvrtke, što dodatno proširuje opcije za talente i motivira poslodavce da nude atraktivnije uvjete kako bi ostali konkurentni na tržištu”, kaže Žonja.
Zaključno poručuje da poslodavci sve više prepoznaju važnost cjelovite brige o zaposlenicima, uključujući konkurentne beneficije, osluškivanje potreba, pružanje prilika za profesionalni razvoj, ali i fleksibilnost u radu te podrška ravnoteži između poslovnog i privatnog života kao neophodno za lojalnosti i zadovoljstvo zaposlenih.