ZAGREB – Ortopedske operacije, operacije odstranjenja žučnih kamenaca i hernija i druge ozbiljne i manje teške zahvate, četvrti val koronavirusa u bolnicama diljem zemlje stavio je na čekanje. Zdravstvene usluge već su tjednima uskraćene stotinama pacijenata koji čekaju normalizaciju rada bolnica da bi obavili zahvate ili preglede na koje su bili naručeni tijekom studenoga. Iako je riječ o pacijentima koji nisu hitni ili životno ugroženi, odgoda je mnogima drastično otežala život. U udrugama pacijenata svjedoče o teškim situacijama u kojima su se našli oni kojima su operacije otkazane zbog preopterećenosti bolnica s COVID-19.

– Tako je, na primjer, u KB Dubrava otkazana operacija kralježnice pacijentu s frakturom kralježnice koji ne može niti kontrolirati mokrenje, navodi Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za prava pacijenata. Spomenutog pacijenta, dodaje, unatoč teškom stanju nisu preusmjerili na drugu bolnicu, niti su mu zakazali novi termin za operaciju. Bilo je to još u listopadu. Zvao je bolnicu više puta, ali mu nisu znali reći kad bi mogao doći na red za operaciju, pa se na svoj slučaj požalio i pučkoj pravobraniteljici.

Povećana smrtnost

Razumljivo je, kaže Karačić, ograničiti broj ljudi koji dolaze u bolnicu, kao i otpuštati iz bolnice pacijente koji su na liječenju kako bi ih se zaštitilo od moguće infekcije virusom SARS-CoV-2. Ali paralelno s tim, zdravstvena politika mora omogućiti kontinuiranu skrb i dužna je osigurati cjelovitu zdravstvenu zaštitu zajamčenu zakonom.
– S obzirom na to da su liste čekanja bile predugačke i prije COVID-a, upozoravali smo na ovaj problem i da se mora naći rješenje jer će nam se dogoditi, što imamo sada, da su mnogi pacijenti dobili komplikacije svoje kronične bolesti ili se nisu prepoznale druge akutne bolesti, što znatno utječe na povećanu smrtnost pacijenata koji nisu COVID-bolesnici, ističe čelnica udruge pacijenata. Ne može bolnica služiti samo COVID-pacijentima jer bi na taj način diskriminirali sve druge koji plaćaju zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj, dodaje.

Da problema s dostupnošću zdravstvenih usluga ima mnogo, potvrđuju i u Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ).

Predsjednik udruge, Ivica Belina, za primjer navodi slučaj pacijentice iz Zagreba, koju je zbog otkrivenog okultnog krvarenja u stolici nakon kolonoskopije liječnik uputio na CT crijeva. Na tu je pretragu čekala puna tri mjeseca, ne znajući radi li se o karcinomu.

– Samo je postupak naručivanja u bolnicu na pregled trajao dva mjeseca, jer su je u nekim bolnicama odbili kao »vanjskog« pacijenta, a u nekima jer tu pretragu ne rade. Kad se konačno uspjela naručiti, dobila je COVID i pregled je opet odgođen. Tako je čekala tri mjeseca, ne znajući ima li rak. Na svu sreću, nije joj dijagnosticiran tumor nego predkanceroza, ali moglo je biti i drukčije, a u tri mjeseca pitanje je kamo bi se bolest razvila, kaže Belina.

Naglašava pritom da se u ovom slučaju radi o Zagrebu, gdje pacijenti imaju na raspolaganju više bolnica, dok je u manjim mjestima stanje i daleko teže.

Uspješan zdravstveni sustav, upozoravaju iz udruga pacijenata, mora biti sposoban liječiti i COVID i ne-COVID pacijente. Ako to nije u stanju, morao bi mijenjati način organizacije rada u krizi.

Zaključavanje bolnica

– U Hrvatskoj je nastao »hospital lockdown« kada su svi bolesnici na redovnom liječenju otpušteni kućama, a prostora je ostalo samo za zbrinjavanje hitnih situacija i za liječenje COVID- pozitivnih pacijenata. Odmah smo upozorili da će takav protokol postupanja uzrokovati veliku štetu u zdravstvenom sustavu gdje se i dosad predugo čekalo. Tražili smo da se uspostavi protokol liječenja svih bolesti uz COVID-pacijente, no ni dan danas ni protokola ni smjernica nema. Sada svjedočimo ekcesivnom rastu broja komplikacija kod kroničnih bolesnika, porastu novootkrivenih zloćudnih bolesti te drugih nezaraznih bolesti o kojima se nije vodilo računa na vrijeme, a nema akcijskog plana za rješavanje tog problema. Zdravstvena politika nije se snašla u vođenju krizne situacije, a da pritom nekome ozbiljno ne prouzroči štetu, upozorava Karačić.

Zbog toga su, kaže, frustrirani i liječnici koji ne mogu liječiti svoje pacijente i nemaju podršku zdravstvene politike.

Zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga, građani su osuđeni trošiti novac u privatnim zdravstvenim ustanovama. Ako ga uopće imaju. Iz udruga pacijenata poručuju da je takve preglede, kad ih već ne može osigurati u javnim bolnicama, zdravstvena blagajna pacijentima trebala pokriti u privatnom sektoru.