ZAGREB – Uhićenje bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac i ravnatelja SAFU-a Tomislava Petrica po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) ovu najmlađu instituciju EU-a stavilo je u prvi plan interesa domaće javnosti samo nekoliko mjeseci od osnivanja Ureda u Zagrebu. Hrvatska je jedna od 22 zemlje EU-a koja od ljeta ima svog delegiranog tužitelja, odnosno tužiteljicu na čelu nacionalnog ureda koji se bavi istragama malverzacija sredstava EU fondova.

Ured europskog javnog tužitelja neovisno je tijelo Unije odgovorno za istrage, ali i za kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima EU-a, poput prijevara, korupcije, pranja novca i prekogranične prijevare s PDV-om. Podsjećamo, hrvatski ured vodi Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a i nekadašnja zamjenica glavne državne odvjetnice koju su Europski parlament i Vijeće izabrali u tu instituciju. Među 22 tužitelja, osam je žena. Laptoš je gotovo pet godina vodila USKOK, a za njezina mandata pokrenute su najznačajnije istrage, one protiv Zdravka Mamića i pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Vatreno krštenje

Te su istrage okončane podizanjem optužnica, a u Mamićevu slučaju jedna od tih optužnica završila je i pravomoćnom osuđujućom presudom. Kao zamjenica ravnatelja USKOK-a, s Vanjom Marušić, sadašnjom ravnateljicom USKOK-a, vodila je istragu te kasnije zastupala optužnicu u aferi Ina-MOL protiv bivšeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera.

Javnost je Laptoš upoznala kao tužiteljicu koja je radila na slučaju optuženog bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u aferi Spice. U travnju 2011. imenovana je za voditeljicu Odjela tužitelja u USKOK-u, a mjesec dana kasnije Međunarodno udruženje tužitelja proglasilo ju je tužiteljem godine. Od 2014., kad je Dinko Cvitan imenovan glavnim državnim odvjetnikom, ona ga je naslijedila na čelnom mjestu u USKOK-u. Nakon ostavke glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića njezino se ime spominjalo među mogućim kandidatima za njegovog nasljednika, no već se tada isticala njezina kandidatura za europsku funkciju.

Prije nekoliko mjeseci u razgovoru za HRT objavila je da bi 20-ak uskočkih predmeta moglo prijeći u nadležnost EPPO-a. Iako su aktualna uhićenja svojevrsno »vatreno krštenje« rada hrvatskog ureda, ne treba zaboraviti da su u srpnju otvorili istragu protiv gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića i još tri osobe zbog korupcije i zloporabe položaja u slučaju »Janaf«. Grgića se, podsjećamo, sumnjiči zbog primanja 100.000 kuna mita od poduzetnika Kreše Peteka u zamjenu za dodjelu 4,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU-a za izgradnju reciklažnog dvorišta u Novoj Gradiški.

Snažna potpora

Vrijedi podsjetiti da su Europsko vijeće i Europski parlament prije dvije godine izabrali na čelno mjesto prve europske javne tužiteljice iznimno uspješnu bivšu rumunjsku antikorupcijsku državnu odvjetnicu Lauru Codruțu Kövesi.

Riječ je o tužiteljici koja je u Rumunjskoj podigla optužnice protiv 14 ministara ili bivših ministara, 43 parlamentarna zastupnika i više od 260 lokalnih političara i postala strah i trepet za iskvarene političke elite. Bila je na čelu rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije od 2013. do 2018. U antikorupcijskim istragama istraženo je i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže. Njezin je ured 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Pontea zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegovog ulaska u politiku, dok je još bio odvjetnik. Prema godišnjem izvješću koje je Kövesi podnijela 2015., njezin antikorupcijski ured po pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je zapanjujućih 431 milijun eura mita.

Umjesto priznanja, 2018. godine, tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader smijenio ju je s dužnosti. Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU-a, nažalost, ne i od vlastite zemlje.

Pet članica EU-a usprotivilo se osnivanju nacionalnih EPPO-a, a u tom društvu su Mađarska i Poljska te Irska, Belgija i Švedska, svaka sa svojim političkim i inim razlozima. Slovenija, nažalost, također oklijeva s imenovanjem tamošnjeg tužitelja, tako da ured nije zaživio. No, ono što svakako treba istaknuti jesu dosadašnji rezultati rada EPPO-a na nadnacionalnom nivou. Samo u prvih sto dana rada pokrenuli su 1.700 kaznenih prijava i otvorili 300 istraga u slučajevima u kojima se sumnja na pronevjeru 4,5 milijardi eura iz fondova EU-a. Podatak je to koji ohrabruje.

Podaci koji ohrabruju

Pet članica EU-a usprotivilo se osnivanju nacionalnih EPPO-a, a u tom društvu su Mađarska i Poljska te Irska, Belgija i Švedska, svaka sa svojim političkim i inim razlozima. Slovenija, nažalost, također oklijeva s imenovanjem tamošnjeg tužitelja, tako da ured nije zaživio. No, ono što svakako treba istaknuti jesu dosadašnji rezultati rada EPPO-a na nadnacionalnom nivou. Samo u prvih sto dana rada pokrenuli su 1.700 kaznenih prijava i otvorili 300 istraga u slučajevima u kojima se sumnja na pronevjeru 4,5 milijardi eura iz fondova EU-a. Podatak je to koji ohrabruje.