ZAGREB – U petak će se u Saboru, osim o izvješću glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek za 2021., glasovati i o prijedlogu zaključka da se Vladu zaduži za pokretanje postupka njezinog razrješenja.

No, Zlata Hrvoj-Šipek zna da ne mora biti zabrinuta jer tu inicijativu oporbe neće podržati većina zastupnika. Identičnu je situaciju ona već prošla u prosincu 2021., kada se glasovalo o njezinom izvješću o radu Državnog odvjetništva za 2020. Tada su SDP i Antikorupcijsko vijeće odvojeno predložili zaključak da se Vladu obveže da uputi u Sabor prijedlog da se opozove glavnu državnu odvjetnicu, ali samo su 43, odnosno 42 zastupnika bili – za.

Pozitivno mišljenje

Ništa se u međuvremenu nije promijenilo, Zlata Hrvoj-Šipek i dalje uživa bezrezervnu podršku vladajuće koalicije, koja je iskazana i tijekom prošlotjedne rasprave o izvješću što ga je ona podnijela jer je to opozicija zatražila pomoću zastupničkih potpisa. I Branko Bačić, koji od kada je postao ministar graditeljstva izbjegava komentirati političke teme, izjavio je jučer da većina u Saboru podupire glavnu državnu odvjetnicu, o čijem je izvješću Vlada nedavno dala pozitivno mišljenje. Štoviše, Bačić smatra da oporba radi nedopustiv pritisak na Zlatu Hrvoj-Šipek.

– Neprimjeren je način na koji oporba radi pritisak na Državno odvjetništvo. Zalažem se da DORH bude neovisno i samostalno tijelo i mislim da je u ovih šest godina Vlade Andreja Plenkovića to i dokazano. Jako je loša poruka ako dio političkog spektra u Hrvatskoj ne razumije dovoljno trodiobu vlasti i neovisnost sudbene vlasti i pravosudnih institucija, rekao je novinarima ministar graditeljstva.

Više je oporbenih stranaka najavilo da će predložiti zaključak temeljem kojeg bi Vlada započela postupak opoziva Zlate Hrvoj-Šipek, a jučer je u proceduri bio samo Mostov. Pritom se u obrazloženju ne spominje posljednji krimen što ga opozicija stavlja na teret glavne državne odvjetnice, njezini kontakti s Josipom Rimac dok je ona bila državna tajnica. Zlata Hrvoj-Šipek je u Saboru, na pitanje Nikole Grmoje o komunikaciji s Josipom Rimac o vjetroelektranama, odgovorila na način koji joj je prouzročio nove probleme. Kazala je da je s njom komunicirala jedino u razdoblju dok je bivša HDZ-ovka obnašala dužnost gradonačelnice Knina i da to nije bilo »tijekom izvida, istrage«.

Poruke između njih dvije što ih je objavila RTL televizija datiraju u vrijeme kada je Josipa Rimac bila državna tajnica, ali doista se ne tiču vjetroelektrana i sasvim je moguće da je Josipa Rimac tada još bila predmet istrage. Moglo bi se, dakle, konstatirati da Zlata Hrvoj-Šipek nije lagala, ali i da je nešto i prešutjela. Tako su to naposljetku shvatili i u Mostu.

Neadekvatna osoba

– Nema u tim porukama nečega što bi kompromitiralo glavnu državnu odvjetnicu, ali jasno je da ona nije adekvatna osoba za tu dužnost, rekao nam je jučer Grmoja.

Most u svojem zaključku ocjenjuje da je Zlata Hrvoj-Šipek kršila zakon prikrivajući od OLAF-a dokaze protiv Gabrijele Žalac, kao i da je prije 14 mjeseci lagala u Saboru da sa slučajem bivše ministrice EU fondova nije bila upoznata ubrzo po preuzimanju dužnosti glavne državne odvjetnice. To su razlozi, tvrde u Mostu, da je se, opozove. Ali, da bi se to dogodilo, dio koalicijskih partnera morao bi napustiti HDZ i podržati smjenu Zlate Hrvoj-Šipek.

– Bit svega je da je glavna državna odvjetnica lagala u parlamentu i da poslovično čuva u ladici predmete s političkom konotacijom, ne daj Bože s inicijalima AP, te da zato mora otići. Pozivam sve klubove vladajuće većine da razmisle je li im interes Hrvatske i građana važniji od sluganstva AP-u, poručuje predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Ništa, međutim, ne ukazuje da bi bilo tko od političkih saveznika HDZ-a mogao dići ruku protiv Zlate Hrvoj-Šipek, a time i protiv Vlade Andreja Plenkovića. Jučer su se oni suzdržavali i od izjava, čekajući današnji koalicijski sastanak na kojem će se razgovarati i o inicijativi oporbe za opoziv glavne državne odvjetnice.

Afere nisu partnere odvojile od HDZ-a ni u mandatu Jadranke Kosor

Nije ovo presedan da nikakve korupcijske afere, uhićeni i optuženi ministri ne mogu koalicijske partnere odvojiti od HDZ-a.

I u mandatu premijerke Jadranke Kosor mediji su gotovo svakodnevno donosili informacije o upletenosti u korupciju pojedinih dužnosnika HDZ-a, ali većina u Saboru se unatoč tome održala. Tadašnji HDZ-ovi partneri poput SDSS-a i HSS-a čvrsto su ostali uz zajedničku Vladu. Iznimka je bio HSLS, koji je na izborima 2007. u Sabor ušao na listi s HSS-om.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor donio je u srpnju 2010. odluku o prelasku svoje stranke u opoziciju. Međutim, Dariju Hrebaku bitno je politički teže nego što je Kosoru bilo prije 12 godina. HSLS je, naime, danas u potpunosti ovisan o HDZ-u, zahvaljujući predizbornoj koaliciji s njim stekli su parlamentarni status 2015., 2016. i 2020. Ako bi Hrebak sada postupio kao Kosor 2010., Plenkovićeva vlada bi izgubila većinu u Saboru i na idućim izborima HSLS sigurno ne bi mogao računati na mjesta na listi HDZ-a. Zato ne treba očekivati da će HSLS učiniti nešto što bi zaljuljalo Vladu.