Državno financiranje predškolskog odgoja mora biti apsolutni prioritet, ne želi li vlast mirno promatrati nestanak Hrvatske.

Stanje je gore nego što mislimo, neuvažavanje ovog problema dovodi u pitanje temeljne sustave države, mirovinske i druge, i treba shvatiti da je to ključno pitanje današnje i sutrašnje Hrvatske, upozorio je prof.dr. Stjepan Šterc, demograf s Odsjeka za demografiju i iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, na današnjem okruglom stolu Kluba zastupnika Socijaldemokrata na temu financiranja ranog predškolskog odgoja.

Tamo je upozoreno da u dječjim vrtićima nema dovoljno mjesta, ne poštuje se Državni pedagoški standard, kvaliteta skrbi o djeci se urušava, a predškolski odgoj i obrazovanje u više od 500 jedinica lokalne samouprave ovisi o volji i socijalnoj svijesti lokalnih čelnika.

U vrtiću samo 56% djece

Zbog neuređenog sustava, u Hrvatskoj je predškolskim odgojem obuhvaćeno samo 56 posto djece, 5.000 djece na listama je čekanja, a u 76 posto gradova i općina uopće nema dječjih vrtića.

– Ove godine imat ćemo najmanji apsolutni broj rođene djece od povijesti bilježenja, lani smo izgubili više od 70.000 ljudi prirodnim putem, a godišnje nam nestaje između 6.000 i 8.000 djece u osnovnoj i srednjoj školi.

Djeca su ključni potencijal razvoja, njihov je odgoj i obrazovanje ključni problem i ne treba prebacivati trošak na lokalnu sredinu kad znamo da ga ona ne može podnijeti, upozorio je Šterc.

Kako je moguće, pita se ugledni demograf, da se u takvim okolnostima primjenjuju iste porezne stope na sve djelatnosti, neovisno o njihovom značaju za budućnost države.

“Obrazovanje je temelj realnog sektora, jer se u njemu proizvode sposobnosti i znanje. To je temelj društva, a manjak političke volje za rješavanje ove problematike rezultira prazninama koje ugrožavaju temeljne sustave države”, upozorava Šterc.

Mijenjajte porezni sustav

Ističe kako je iluzorno da ćemo manjak stanovništva popunjavati imigracijom te treba, kaže, voditi populacijsku politiku. Među ostalim, i mijenjati porezni sustav.

– Kad sam predlagao porezne promjene, dobio sam odgovor na sustav nije spreman. Kad će biti spreman? Kad Hrvatska izgubi još 400 do 500 tisuća stanovnika, a u pitanje dođu temeljni sustavi?, pita se Šterc.

Za porezne izmjene uz korist financiranja dječjih vrtića zalaže se i prof.dr. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji smatra da država pokazuje potpuno nerazumijevanje problema jer u vrtićima vidi trošak, a ne ulaganje koje će osigurati produktivnost društva.

– Jedino je predškolski odgoj izbačen iz sustava decentraliziranog financiranja, iako je to javna potreba, kao i školstvo, zdravstvo ili vatrogastvo.

Ključno je imati jednake standarde, a država mora osigurati financijske instrumente da ponudi takvu javnu uslugu, što nikad nije napravila, podsjeća Drezgić.

Na razini države, kaže, treba prvo utvrditi koliko nam vrtića treba i kolike su financijske potrebe za plaće i održavanje, a onda definirati porezne izmjene ili uvesti decentralizirano financiranje, zaključuje.

Može biti i dostupniji i pravedniji

Zastupnik Socijaldemokrata Davor Bernardić smatra da sustav predškolskog odgoja može biti dostupniji i pravedniji jedino pod okriljem države, te da treba osigurati jednaku cijenu upisa u vrtiće i prebaciti plaće na državnu razinu.

Te plaće danas variraju od 4.000 do 8.000 kuna, što nije pravedno prema ljudima koji rade odgovoran posao odgajanja djece, poručuje.

Obuhvat djece predškolskim odgojem moguće je, kaže, postići jedino tako da država preuzme dio troška određenim poreznim izmjenama, a tako bi se stalo na kraj i razlikama u cijenama vrtića koje variraju od 600 do 2.200 kuna.

Danas su, upozoravaju predstavnici udruga, djeca nezaposlenih i djeca nižeg socijalnog statusa diskriminirana jer im je vrtić nedostupan, djeca s teškoćama isključena su, a darovita djeca zanemarena.

U grupama je jedan odgajatelj na 25 do 30 djece, a europski je standard jedan odgajatelj na devetero djece.