Crna slika

Ovako stoje stvari u zdravstvu: Nedostaje nam 2.000 liječnika i čak 4.000 medicinskih sestara

Hina

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Stanje će se dodatno pogoršati kad se povuče dio obiteljskih doktora koji su danas stariji od 65 godina



Hrvatskoj nedostaje oko 6000 zdravstvenih radnika – više od 4000 medicinskih sestara i gotovo 2000 liječnika, piše u ponedjeljak Večernji list.


Manjak medicinskih sestara sve je ozbiljniji problem svugdje, čak i u bolnicama koje nemaju toliko izražen manjak liječnika. A dok se stanje s bolničkim liječnicima donekle popravlja, kritično je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje nedostaje više od 400 liječnika, najviše obiteljskih, te po sedamdesetak pedijatara i ginekologa.


“Još prije tri godine nedostajalo je oko 4000 medicinskih sestara. Upravo prikupljamo podatke za novu analizu Ministarstva zdravstva, a, po svemu sudeći, situacija je sada još gora,”, otkriva Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.




Medicinskih sestara jednostavno nema, a tražene su i u drugim zemljama EU. Na Zavodu za zapošljavanje bilo ih je 280, dio ih se zaposlilo, ali dio je nezapošljiv, bilo zato što se bave nečim drugim, dalje se školuje itd.


“Najproblematičnije je u dalmatinskim županijama, gdje se medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom radije okreću turizmu, nego da rade za 6000 kuna. I zagrebačke su bolnice došle u taj problem, u Vinogradskoj se na natječaj za stotinu sestara javilo dvanaest”, govori Gazić. Od 2019. godine bolnice su nakon dugog niza godina ponovno počele zapošljavati njegovateljice, kako bi se bar donekle olakšalo medicinskim sestrama.


Primarna bi medicina trebala rješavati 80 posto zdravstvenih potreba stanovništva i time uvelike smanjiti opterećenost bolničkog sustava, no ona je iz godine u godinu sve teže dostupna pacijentima jer je liječnika “primaraca” sve manje.


Trenutačno na 2327 timova, koliko ih broji mreža obiteljske medicine, zapravo postoji samo 2223 liječnika pa 104 ordinacije pokrivaju privremene zamjene ili prekovremeni rad. To znači da pacijenti svakodnevno čekaju pred tim ordinacijama ne znajući tko će se danas u njoj pojaviti i hoće li uopće netko doći, a posebno je to izraženo u manjim mjestima.


Stanje će se dodatno pogoršati kad se povuče dio obiteljskih doktora koji su danas stariji od 65 godina. Već sada nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine, što ostavlja bez temeljnog liječnika više od pola milijuna osiguranika, upozoravaju iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHom), piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.