U petak je započeo proces izrade liste kandidata za hrvatske veleposlanike i generalne konzule, kojom Vlada Andreja Plenkovića namjerava zamijeniti onu koja se na stolu predsjednika Zorana Milanovića nalazi četiri i pol godine. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman uputio je interni poziv svim profesionalnim diplomatima da u roku 14 dana pošalju svoju prijavu »u postupku pripreme prijedloga za imenovanje šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda«. Svatko od zainteresiranih može aplicirati za čelna mjesta u najviše tri diplomatsko-konzularna predstavništva, kojih je sada ukupno 89.

Poboljšanje odnosa

Nakon premoćne Milanovićeve pobjede na predsjedničkim izborima, i s Pantovčaka i iz Banskih dvora stižu signali da bi se u njegovom drugom mandatu mogli popraviti odnosi koji su bili jako loši ili čak nisu niti postojali.

– Mi ćemo predsjedniku Republike dostaviti dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava, novih generalnih konzulata jer i ta tema čeka, blokirana je. Neki su dopisi individualno poslani i ostali su na čekanju u Uredu predsjednika proteklih godina, kao što je lista veleposlanika tamo još od rujna 2020. Ministarstvo vanjskih poslova spremno je napraviti ažuriranu listu sugestija, dakle ne definitivnih prijedloga, nego prijedlog ljudi koji su kompetentni da rade taj posao, tako da se i ova priča pokrene, izjavio je premijer Plenković prije dva tjedna.

Međutim, ažuriranje zapravo znači kompletan novi popis, i to za sve veleposlanike i konzule jer posljednji koji je imenovan je Hidajet Biščević, kojem je Milanović, na prijedlog Plenkovića, odobrio odlazak u Beograd još u veljači 2020., na samom početku svog predsjedničkog mandata.

Sva hrvatska veleposlanstva i konzulate, zbog izostanka dogovora Milanovića i Plenkovića, vode ili ljudi imenovani prije pet i više godina ili tehnički otpravnici poslova. Zato se planira potpuna rekonstrukcija hrvatske diplomatsko-konzularne mreže u svijetu. Prvi je korak u tom kontekstu poziv što ga je odaslao Grlić Radman, a »pristigle prijave razmotrit će se kao dio pripremnog postupka predlaganje liste kandidata, a radi konzultacija propisanih Odlukom o postupku osnivanja diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu i postupku postavljenja i opoziva šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu«.

Različito tumačenje

Tu Odluku je 2012. donijela Milanovićeva vlada i u njoj se propisuje da »Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, nakon prethodnih usmenih konzultacija s predsjednikom Republike Hrvatske, priprema prijedlog Vladi Republike Hrvatske za postavljanje i opoziv šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda«. Ali, Milanović i Plenković različito tumače tu odredbu. Premijer smatra da je MVEP ovlašten za izradu liste kandidata, koju onda predsjednik treba potvrditi. Sukladno tom je Plenković u studenom 2020., tijekom sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, predao Milanoviću popis s prijedlozima 19 veleposlanika i šest generalnih konzula, očekujući da on to prihvati. Na tom su popisu, primjerice, bili Davor Ivo Stier, koji je bio određen za veleposlanika u Vatikanu i Miro Kovač, kojem je namijenjen bi Pariz.

Milanović je, međutim, odbio ta imena, ustrajavajući da i on ima pravo predložiti neke veleposlanike i konzule, možda čak i polovinu što je nekad bila praksa u odnosima Vlade i predsjednika. Argument Banskih dvora cijelo je vrijeme da ne mogu egzistirati dvije vrste hrvatskih diplomatskih predstavnika, jedni vladini, a drugi predsjednikovi. Kako u vezi s tim nije bilo suglasnosti, broj hrvatskih inozemnih misija u kojima je trebalo promijeniti voditelja neprestano je rastao, da bi se, eto, došlo do toga da se baš za sve traži novi čelni čovjek. Otuda i poziv diplomatima ministra vanjskih poslova, kakav nije prethodio nastanku kanidatske liste 2020. godine.

Oprezno s listama

Milanović kao da je omekšao poslije nedavne izborne pobjede, kojom je osigurao svoj posljednji predsjednički mandat. U svojoj jedinoj izjavi nakon drugog izbornog kruga iskazao je volju za dogovor i o veleposlanicima i konzulima, ali je i poručio – oprezno s listama.

– Vlada i predsjednik sukreatori su vanjske politike, kako u njezinom oblikovanju, tako i u provođenju. To znači da ne mogu u svakom centru biti dva veleposlanika, samo jedan. A to ne biramo lutrijom i za to nema natječaja, ovdje je to dogovor dviju demokratski izabranih centara vlasti. Ja stranačkih kandidata nemam, ustvrdio je prije desetak dana predsjednik Milanović. Ali, ako nema stranačkih, možda ima na umu neke druge kandidate za Berlin, Pariz ili London. U tom bi slučaju njih trebalo nekako ugraditi na popis koji priprema Grlić Radman. Ako, naravno, Plenković na to pristane.