Foto Davor Kovačević
Grad Zagreb od danas je bogatiji za novu atrakciju
povezane vijesti
Grad Zagreb, a onda i Lijepa Naša, od danas su bogatiji za Cravaticum muzej kravate. Muzej je otvoren u centru metropole, u Tomićevoj ulici, tik do Uspinjače, taman tako da ga turisti ne mogu zaobići.
A zašto je valjalo kravatu staviti u muzej, ili kravati posvetiti muzej, na svečanosti otvaranja kazao je direktor muzeja i jedan od osnivača Igor Mladinović, čovjek koji je, prema vlastitom priznanju, valjda prvi i zadnji put do danas kravatu stavio onomad davno za dodjele fakultetske diplome i to zato što mu je mentor zaprijetio da bez nje neće diplomu ni dobiti.
Imamo, kako reče Mladinović, veliko nasljeđe, apsolutno cijeli svijet zna što je kravata, no dosad onaj običan turist nije imao kamo ući doslovno u kratkim hlačama i naučiti nešto o kravati.
Legitimno pravo
– Kravatu imaju svi i nama je najveći izazov bio napraviti postav tako da posjetiteljima bude zabavno, da je interaktivno, da ljudi ovdje provedu ugodnih pola sata, da imaju što fotografirati, a da izađu pametniji. Cilj je muzeja da odavde ljudi odu sretniji i pametniji i govore o ovome kao o jednoj od ljepših stvari što su im se dogodile u Zagrebu i Hrvatskoj, poručio je Mladinović.
Od Tridesetogodišnjeg rata do Jurja ZigmanaNa 150-ak metara četvornih prostora muzej posvećan kravati priča priču od prvog spominjanja kravate i hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, pa sve do vizije kravate budućnosti kroz oči dizajnera Jurja Zigmana. Prikazan je put od kukuljica dudovog svilca do kravate otporne na metke, a na svoje će doći i oni koji još uvijek nisu naučili kako kravatu vezati. |
Nedopustivo je da turist hoda ulicama Zagreba i Hrvatske, a da nije svjestan da je kravata naša, ne dvoje osnivači muzeja. Da jest kravata naša, potvrdio je u svom obraćanju i poseban gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Zapasao je najprije predsjednik nadahnuto u povijest, kazavši do je činjenica da smo jedini koji polažemo legitimno pravo na autorstvo i na povijesno vlasništvo jednog malog, a toliko značajnog modnog i odjevnog detalja koji se veže u stotine čvorova. A sjeća se on dobro i svog prvog vezivanja kravate.
– Ja sam svoju prvu kravatu kao odrastao mladac, ili momčić, zavezao u taj osnovni čvor kojeg se držim i danas, negdje u prosincu 1980. godine. Pred Novu godinu, između Božića i Nove godine, na školskoj proslavi u Osnovnoj školi Marina Držića, na Trnju, na Krugama gdje sam odrastao, prisjetio se Milanović.
Krojačnica Emina
Za to vezivanje krivo je adolescentsko natjecanje »klipana« tko će stati u očev sako i opasati se očevom kravatom.
– Uzorke te kravate slabije pamtim, ali znam da je otraga pisalo Emina. A Emina je bila prva krojačnica kravata i jedina privatna radionica i radnja kravata u Hrvatskoj, možda i u Jugoslaviji. To sam preživio, dakle nisam se s njom zagutio, i nakon toga sam je malo nosio dok nisam počeo raditi, kazao je Milanović prije nego je Muzeju i ljudima koji ga vode poželio uspjeh.
Darovao je Milanović Muzeju i kravatu sa svojim potpisom, baš kao i legendarni Drago Diklić. A onda je izašao pred novinare, opasan kravatom dakako, i objavio da kreće u utrku za novi predsjednički mandat, taman da se Muzej kravate već koju minutu nakon otvaranja ima zašto i spominjati i pamtiti.
