Ipak se kreće – prošlo je već desetak dana otkako je novi-stari predsjednik Zoran Milanović pozvao premijera Andreja Plenkovića da se sazove sjednica Vijeća za obranu, i dosad nije bilo odgovora. Ali izgleda da su se počeli puštati ne samo javni signali za bar minimalnu suradnju »dvaju brda«, Pantovčaka i Banskih dvora, nego su proradili i neformalni kanali. Čini se da bi se uskoro moglo očekivati rješavanje problema veleposlanika, a onda i sastati Vijeće za obranu.

Sporne teme

Za dogovor oko veleposlaničkih mjesta, od kojih je mnogima odavno istekao mandat i prije godinu ili dvije, obje strane imaju interes jer i Milanović i Plenković imaju svoju listu kandidata koji su već dugo na čekanju, a doista više nema razloga da je napokon ne usuglase. Dio tih ljudi otvoreno apelira da želi kući, i za očekivati je da će oba aktera shvatiti da se više pritom ne može licitirati imenima »vaših i naših« nego da će svaka od strana od nekih prijedloga trebati i odustati, i prihvatiti one s druge strane. Model bi mogao biti onaj kakav su HDZ i SDP nedavno imali oko izbora sudaca Ustavnog suda – iako je to bilo u jeku kampanje za predsjedničke izbore, u tišini su se bez puno muke dogovorili.

Druga tema, izmjena Zakona o obrani kojim se uvodi vojni rok, ali kojim i Vlada planira mijenjati detalje oko upravljanja Hrvatskom vojskom u miru, mogla bi opet podići tenzije. Ali Milanović je pozvao na sazivanje sjednice, a u međuvremenu je održao i sastanak s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnikom Tihomirom Kundidom i zapovjednicima svih grana Oružanih snaga.

Kundid je izvijestio o prioritetima i glavnim aktivnostima OS-a planiranim za 2025. godinu, potom o modernizaciji vojske te o planiranoj nabavi vojne opreme. Razgovaralo se i o stanju pričuvne komponente vojske i potrebi jačanja ljudskih potencijala OS-a, kako je priopćeno. ​Milanović je na tom sastanku obećao podršku nabavi nove opreme, ali je i istaknuo kako će dalje štititi Hrvatsku vojsku od dnevne i stranačke politike te ponovio svoj čvrsti stav kako se strateška i najsloženija pitanja iz područja obrane moraju raspraviti na Vijeću za obranu na kojemu su obvezna sudjelovati sva tijela državne vlasti zadužena za obranu.

U izjavi prošlog tjedna Milanović je rekao kako i dalje neće dozvoljavati da general-pukovnik sudjeluje u bilo kakvim raspravama u Saboru jer je politička arena za gladijatore, a ne za vojsku koja mora biti iznad toga.

Rekao je i kako su razgovori o stanju i planovima HV-a stvar koja se mora raspraviti bez kamera i iza zatvorenih vrata, stoga očekuje da se MORH i premijer očituju i sudjeluju na toj sjednici.

Dokumenti spremni

S druge strane, premijer Plenković poručio je prije tjedan dana da Ured predsjednika prvo treba proučiti dokumente o pitanjima obrane što ih je Vlada pripremila.

– U proteklih nekoliko mjeseci Vlada je pripremila tri dokumenta koja će uputiti Uredu predsjednika. Riječ je o obrambenoj strategiji, dugoročnom planu razvoja obrane i o izmjenama Zakona o obrani koje se odnose na temeljno vojno osposobljavanje, a čiji su nacrti pripremljeni. Vlada je svoje zadaće obavila, a termin sastanka je manje važan. Važno je da prije sastanka valja proučiti ključne dokumente, rekao je Plenković.

Iz ureda Vlade poručuju sada kako dokumente šalju na Pantovčak, čim se dovrše, a onda kad ih oni prouče, može i sastanak Vijeća za obranu, kako nam je potvrđeno.

Iako je predsjednik Milanović bio naveo dva tjedna kao termin za sastanak, što sada ističe, svejedno bi inicijativa mogla ovoga puta pasti na plodno tlo te bi u narednih desetak dana ta sjednica napokon mogla biti i održana, nakon višegodišnje pauze zbog loših odnosa Milanovića i Plenkovića.

Vijeće za obranu inače uz predsjednika, premijera i ministra obrane, čine i predsjednik Sabora, ministar vanjskih poslova, načelnik Glavnog stožera OS-a, predsjednik Odbora za obranu u Saboru (Arsen Bauk), te savjetnik predsjednika RH za obranu.

Tako, iako se Milanović i Plenković neće susresti na inauguraciji na Pantovčaku 18. veljače, moguće da se ipak susretnu već prije toga, na sjednici Vijeća za obranu. Bio bi to prvi korak k normalizaciji odnosa.