RIJEKA – Prošlotjedna odluka Vlade prema kojoj će brodari koji održavaju 54 državne pomorske putničke linije moći smanjiti broj plovidbi na određenoj liniji u vrijeme trajanja epidemije COVID-19, uz suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) i lokalnih samouprava, najvjerojatnije neće imati većeg utjecaja na broj polazaka brodova, trajekata i katamarana na nacionalnim linijama, barem ako je suditi po odgovorima na naše upite iz lokalnih otočkih samouprava, ali i AOLPP-a i Jadrolinije, najvećeg putničkog brodara.

Vlada je, podsjećamo, prije nekoliko dana dopunom odluke o određivanju državnih linija u obalnom pomorskom prometu Upravnom vijeću Agencije za obalni linijski pomorski promet dala ovlasti da brodarima odobri zahtjev za izmjenama opsega plovidbe ako je usklađen sa stvarnim potrebama korisnika te ako za to imaju suglasnost jedinica lokalne i regionalne samouprave. Objašnjenje za takav potez dao je ministar pomorstva Oleg Butković, kazavši kako zbog utjecaja pandemije brodari koji obavljaju javni obalni pomorski promet bilježe znatan pad prometa na državnim linijama, što uvelike utječe na ukupno poslovanje i znatno smanjenje prihoda, a samim time i na likvidnost brodara.

Inače, u redovitom javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu u Hrvatskoj su 54 državne linije, a iz državnog je proračuna ove godine osigurano 327 milijuna kuna, dok je u sljedećim dvjema godinama planirano po 340 milijuna kuna. Državne linije održava 14 brodara s 82 broda, od čega čak 35 linija održava Jadrolinija, iz koje na naš upit o mogućem smanjenju broja polazaka ističu kako ne očekuju znatnije izmjene plovidbenih redova.

Statistički podaci

– Nakon odluke Vlade Republike Hrvatske analizirat ćemo promet na trajektnim linijama s više dnevnih putovanja. Temeljem toga, Agencija za obalni linijski pomorski promet u dogovoru će s brodarima i lokalnim otočnim zajednicama zaključiti je li potrebna i opravdana racionalizacija dnevnih putovanja na pojedinim trajektnim linijama. U ovom trenutku mislimo da neće doći do znatnih promjena te će svakom otoku biti osigurana dobra veza s kopnom, stoji u odgovoru uprave nacionalnog brodara, poručili su.

Ravnateljica AOLPP-a Paola Vidović kaže kako se odluke neće donositi naprečac, već prema pokazateljima prometa na određenim linijama i uz suglasnost jedinica lokalne samouprave na otocima.

– Inicijativa za eventualno smanjenje broja polazaka na određenim linijama krenula je od brodara prema Agenciji i Vladi zbog velikog smanjenja broja putnika i vozila na određenim linijama. Od brodara smo već zaprimili sve statističke podatke o prometu koje ćemo detaljno analizirati i vidjeti što se eventualno može izmijeniti, pri čemu se odluke neće donositi bez suglasnosti lokalnih i regionalnih samouprava, rekla je Vidović, ističući kako se broj polazaka na brzobrodskim (katamaranskim) i brodskim linijama koje imaju jedan polazak dnevno neće mijenjati.

Čelnici lokalnih samouprava na otocima sjevernog Jadrana s kojima smo razgovarali nisu skloni dodatnom smanjenju broja polazaka trajekata i brodova na državnim linijama, što i ne čudi jer su brodske linije otočnom stanovništvu jedina sigurna veza s kopnom, a valja uzeti u obzir da se ove godine održavaju lokalni izbori, pri čemu je teško očekivati da bi birači na otocima pozdravili bilo kakvu odluku o reduciranju plovidbenog reda.

Vruća tema

Gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić tako ističe da je pitanje broja polazaka trajektnih i brodskih linija između otoka i kopna uvijek »vruća« tema među otočnim stanovništvom.

foto: Vedran Karuza

– Imali smo razumijevanja za reduciranje broja plovidbi trajekata u prvom lockdownu prošle godine, ali sada se, zahvaljujući relativno dobroj epidemiološkoj situaciji, najavljuje popuštanje mjera, a osim toga i naše gospodarstvo ipak živi, tako da nam je teško dati suglasnost za smanjenje plovidbenog reda trajekata. Svjesni smo da je putnika manje, ali nama je na otocima trajekt isto što i cesta. Možda na nekim kasnijim polascima ima malo putnika, ali nama i to puno znači, to nam je život, rekla je Kučić.

Njezin kolega, gradonačelnik Novalje Ante Dabo odlučno se protivi bilo kakvom smanjenju broja polazaka na trajektnoj liniji Prizna – Žigljen.

– Tomu se apsolutno protivim, a siguran sam da jednak stav imaju i ostali gradonačelnici i načelnici s otoka Paga. Nećemo dati suglasnost za smanjenje broja plovidbi. Riječ je o jednoj od najprofitabilnijih linija na našoj obali, koja posluje bez državnih subvencija, petoj po broju prevezenih putnika i vozila koja je uvijek bila isplativa pa sada očekujemo da se održi plovidbeni red te nećemo dopustiti da se umanje standardi života građana Novalje, kao i ostalih stanovnika otoka, rekao je Dabo.

Zamjenik creskoga gradonačelnika Marin Gregorović zamjera vladi jer prije donošenja odluke nije konzultirala otočne samouprave, podsjećajući kako su otočanima brodske linije mostovi do kopna.

– Uvažavamo okolnosti pandemije koje su zahvatile sve dijelove gospodarstva pa tako i brodare te smo otvoreni za dijalog i iznalaženje rješenja u ovim vremenima, ali nikako nauštrb otočnog stanovništva i naših potreba. Razne su krizne situacije često izgovor za paušalne racionalizacije i uštede koje najčešće pogađaju najranjivije, ali isto tako mogu biti prilika za uspješnije i dugoročnije planiranje javnih politika pa bih tako podsjetio kako je Grad Cres snažno zaokrenuo u smjeru održivog razvoja i procesa energetske tranzicije. U tom bi smislu bilo odlično u narednom razdoblju na našim linijama, Brestova – Porozina i Valbiska – Merag vidjeti trajekte s ekološki održivim pogonom. To je promjena o kojoj ćemo vrlo rado razgovarati, na korist zajednice i brodara, kaže Gregorović.