U ponedjeljak bi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje trebalo donijeti odluku o usklađivanju mirovina i to, doznajemo, za 2,46 posto. To znači da će se za toliko povećati mirovina za kolovoz koja će biti isplaćena u rujnu, a s obzirom na to da se usklađivanje primjenjuje od 1. srpnja, na njihove račune sjest će i razlika za taj mjesec koja im nije isplaćena u kolovozu.

Udio u plaći

Drugo ovogodišnje usklađivanje mirovina znatno je veće od onog s početka godine kad su mirovine porasle za 0,56 posto, a razlog je rast indeksa potrošačkih cijena i plaća u prvom polugodištu ove u odnosu na prethodno, odnosno drugo polugodište 2020. godine, što su parametri na osnovu kojih se izračunava stopa usklađivanja mirovina.

Uz to ovogodišnja stopa usklađivanja bit će druga najveća, nakon 2,7 posto iz srpnja 2018. godine, u posljednjih deset godina. Tako bi u ovoj godini umirovljenici trebali u konačnici imati mirovine za oko tri posto veće od prošlogodišnjih, a s obzirom na poskupljenja posebice hrane, čiju se kupnju ne može reducirati kao što je to slučaj s nekim drugim proizvodima, ne jamči taj rast nijednom umirovljeniku da će realno raspolagati s više novca nego što ga je imao u prošloj godini.

Uz to prosječna će mirovina u Hrvatskoj ostati i dalje na oko 37 posto udjela u prosječnoj plaći.

Iako je ovo povećanje višestruko veće od skromnih 0,56 posto s početka godine, ono će većini umirovljenika donijeti nekoliko desetaka kuna veća mjesečna primanja. Ovaj mjesec je 1.143.592 korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) imalo prosječnu mirovinu od 2.581,99 kuna.

Uz stopu usklađivanja od 2,46 posto njihova će mirovina za kolovoz koju će dobiti u rujnu biti 63,52 kune veća, a uz to će dobiti dodatno i isti taj iznos za koji im je trebala biti usklađena mirovina u srpnju.

U Vladi su izračunali da će ta mirovina biti za 17,5 posto veća, odnosno za gotovo 394 kune od one koju su ti isti umirovljenici u prosjeku dobivali u listopadu 2016. godine.

Osnovni proizvodi

U Hrvatskoj je i 270.495 korisnika najniže mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i oni u prosjeku dobivaju 1.738,48 kuna. Sada će njihova prosječna mirovina porasti za 42,77 kuna, pa bi trebala iznositi 1.781,25 kuna.

To je za 331,56 kuna više od prosječne najniže mirovine u listopadu 2016. godine. U srpnju 2021. godine bilo je 1.752 korisnika najviše mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o najvišoj mirovini i s prosječnom mirovinom u iznosu od 7.347,17 kuna.

Njihova bi mirovina s novim usklađivanjem od 2,46 posto porasla za 180,74 kuna i bit će za 22,38 posto, odnosno za 1.376,65 kuna veća nego što je bila prije pet godina. Iz ovoga se jasno vidi da usklađivanje s godinama kumulira veći postotak povećanja kod većih mirovina, te da kod onih s najnižim mirovinama teško prati i povećanje troškova osnovnih proizvoda.

Kad se u računicu uzmu svi umirovljenici, on koji su mirovinu ostvarili po općem mirovinskom zakonu, ali i ostalih 13 kategorija po posebnim propisima, Hrvatska je u kolovozu isplatila mirovine za 1.237.070 građana i prosječna je mirovina iznosila 2.802 kune. S usklađivanjem od 2,46 posto ona raste za gotovo 69 kuna i iznosit će 2.871,11 kuna.

Uspoređujući taj iznos s mirovinom iz listopada 2016. godine, kada je sadašnja Vlada preuzela upravljanje državom, administracija je izračunala da će od rujna prosječna mirovina svih umirovljenika biti 18,1 posto, odnosno 438 kuna veća.