Premijer Andrej Plenković i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ponavljaju da će se u Ustav unijeti isključivo ono što u vezi s referendumom predlaže njihova stranka ili ustavnih promjena neće ni biti.

Iz tih se izjava vodećih HDZ-ovih dužnosnika može naslutiti da bi oni htjeli postrožiti propozicije za referendum, ali da neće biti naročito nesretni niti ako do toga ne dođe. Potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk nije, međutim, na prošlotjednom sastanku o pokretanju procesa ustavnih promjena stekao dojam da se Bačić, u razgovoru s predstavnicima lijevih oporbenih stranaka, postavio na ultimativan način.

– Nisam shvatio HDZ-ov prijedlog kao – uzmite ili ostavite. Sigurno će se ponešto promijeniti u odredbama o referendumu koje HDZ predlaže da uđu u Ustav. Primjerice dio o temama o kojima se referendum ne bi smjelo raspisati, trebalo bi to bolje definirati. Nije to što HDZ predlaže baš uklesano u stijenu, neće ustavne promjene propasti ako se nešto od toga malo drukčije formulira, rekao nam je Bauk.

Iznio je on na tom sastanku što bi još bilo dobro izmijeniti u Ustavu. Osim što SDP želi da se izrijekom u Ustavu regulira pravo žene na izbor, tu je i ukidanje ljetne i zimske stanke u radu Sabora.

– Govorio sam o našim prijedlozima ustavnih promjena iz 2013. i zaključujem da bi od svega što tamo piše jedino izmjena članka 94., kojim se određuje ljetna i zimska stanka, mogla biti prihvatljiva svima. Ljetna i zimska stanka u radu Sabora trebalo bi biti poslovnička, a ne ustavna materija. Zašto bi se Ustavom propisalo da se zasjedanje Sabora mora prekinuti 15. srpnja, pa makar to padalo u, recimo, utorak? Normalno bi bilo barem taj tjedan odraditi do kraja. Zato je primjereno ljetnu i zimsku stanku urediti saborskim Poslovnikom. U njemu ona može biti i kraća, a ne, kao što je sada, dva mjeseca tijekom ljeta i mjesec dana u zimi, ističe SDP-ov zastupnik.

Bauk podsjeća da čak dvomjesečna ljetna stanka predstavlja problem i u situaciji kada oporba u srpnju zatraži opoziv nekog člana Vlade, kao što je to bilo 2019. u slučaju ministra zdravstva Milana Kujundžića. Rok za glasovanje o nepovjerenju je 30 dana, ali parlamentarna većina tada je protumačila da u to razdoblje ne ulazi ljetna stanka, pa su se zastupnici o Kujundžiću izjašnajvali tri mjeseca nakon što je pokrenut postupak njegovog opoziva.

– Tu se odredbu Ustava o stanci zloupotrebljava i zato ju je potrebno promijeniti, kazao nam je Bauk.

HDZ se nije još očitovao o ovoj ideji, vjerojatno će to Bačić učiniti na drugom sastanku, koji bi se trebao održati idućih dana. Plan je HDZ-a da već ovaj tjedan svi zainteresirani potpišu da se slažu s pokretanjem postupka ustavnih promjena, a SDP nije nesklon tome.

– Nije nam problem podržati promjenu Ustava već u prvoj fazi, za koju nije potrebna dvotrećinska nego je dovoljna i većina svih zastupnika. Ta faza je samo odluka da se krene u taj proces i mi smo je spremni podržati. Isto je što se tiče drugog koraka, kada također još nije nužna dvotrećinska podrška. Ne bi imalo smisla da smo mi, nakon što smo ranije pozivali na promjenu Ustava, sada protiv toga da se to pokrene, daje Bauk do znanja da SDP neće biti (pre)tvrd pregovarač.

No, nešto što bi se moglo nazvati uvjetom ipak namjeravaju istaknuti. Dio progresivne opozicije, Klub Socijaldemokrati nije u tome, zahtijeva da se pravo na pobačaj uvrsti u Ustav. Uskoro će oni taj prijedlog poslati u parlamentarnu proceduru, a rasprava o njemu neće biti održana prije kraja rujna. S obzirom da u Saboru nema 101 glasa za tu inicijativu, SDP i njihovi politički saveznici već sada razmišljaju o prikupljanju potpisa za referendum pomoću kojeg bi se pobačaj ugradio u Ustav. Ako se promijene ustavne odredbe referenduma i uvede kvorum za odlučivanje, prijedlog HDZ-a je da se Ustav može izmijeniti samo ako za to glasuje trećina od ukupnog broja birača, približno njih milijun i 200 tisuća, progresivnoj opoziciji ne bi bilo lako mobilizirati tolike birače. Uspjeh referenduma o pobačaju bio bi puno izgledniji kada bi se on raspisao po propozicijama koje su sada na snazi, bez ikakvog praga. Stoga SDP, premda se zalaže za promjenu, želi da se taj referendum organiza u skladu s aktualnim ustavnim odredbama.

– U prijelazne i završne odredbe Ustava treba ući da će se svi procesi započeti prije donošenja ustavnih promjena, nastaviti po dotadašnjim pravilima. To je jedino logično. Značilo bi to da se određene korake potrebne za donošenje odluke na referendumu o pobačaju, mora napraviti prije završetka procesa ustavnih promjena. Ako, naravno, odlučimo da ćemo prikupljati referendumske potpise. Teško mi je zamisliti da bi netko htio sam sebi otežati ostvarenje političkog cilja, objašnjava Bauk. Dakle, SDP i ljevica bi već sredinom rujna trebali početi s prikupljanjem referendumskih potpisa, a zatim bi se u Ustav, za koji bi i oni dali glas, moralo unijeti da se na taj referendum neće primijeniti nove odredbe, što je i pravni standard.