PULA Budući strateški partner morat će se obvezati da će kroz program restrukturiranja, koji će nadzirati država, u Uljanik unijeti i nešto manje od 200 milijuna eura, od čega gotovo sto milijuna mora direktno otići u brodogradnju, dok se s ostatkom iznosa mogu razvijati neke druge djelatnosti. Upravo ulazak strateškog partnera mnogi vide kao jedino jamstvo za opstanak brodogradnje na pulskim navozima.

Sadašnja Uljanikova Uprava koja je stavila mandat na raspolaganje pored gradnje visokosofticiranih brodova i specijalnih plovnih objekata, što je osnovni prioritet, budući razvoj i diverzifikaciju Uljanika dijelom vidi i u izgradnji zimskog nautičko-servisnog centra za megajahte.

Početkom godine Gianni Rosanda je rekao da zimski nautičko-servisni centar za megajahte i druge specijalne brodove, ukoliko to strateškim partnerima bude interesantno, daje osnovu da od nekoga direktno u Brodogradilište stigne gotovo sto milijuna eura svježeg kapitala isključivo za brodogradnju. Spominjalo se da je cilj u funkciji brodogradnje u potpunosti zadržati Otok, hale u Vodnjanu i Šijani te maksimum prostora koji se bude mogao zadržati na Arsenalu, a iz Uprave se poručivalo da će Uljanik pronaći način da zbrinjavanje bude što prihvatljivije za svakog radnika.

Nigdje hotela 

I dok se još čeka zeleno svjetlo iz Bruxellesa, u posjedu smo Programa restrukturiranja sastavljenog u svibnju ove godine na 50-ak stranica. Navodno su postojale četiri verzije plana, a ono što najviše zanima javnost svakako je što to točno piše u Programu restrukturiranja i hoće li se u Puli i dalje graditi brodovi ili se pod krinkom spasa brodogradnje planira nekretninski biznis.? U sažetku koji posjedujemo, nigdje se ne spominje gradnja hotela, apartmana ili rezidencijalnih stanova, no da se određena prenamjena sprema, potvrđuje podatak da »diverzifikazija poslovanja podrazumijeva prenamjenu dijela površine koja se trenutno koristi za brodogradnju, a sve kako bi se razvili infrastruktura i objekti potrebni za marinu i metalne konstrukcije«.

U planu je naime investicija od oko 225 milijuna kuna, a taj se novac ulaže u projekt marine kao vlastiti doprinos Uljanika. Realizacija tog projekta, piše nadalje u planu, ovisit će o odluci Vlade Republike Hrvatske da produži koncesiju za područje Arsenala za dodatnih 40 godina ili više i da prilagodi svrhu koncesije kako bi aktivnosti vezane uz servisno-uslužne djelatnosti i proizvodnju bile dozvoljene na površini od gotovo 300.000 četvornih metara (kopno i more).

Foto N. Lazarević

Zbrinjavanje

Što se tiče programa zbrinjavanja radnika, navodi se da do 31. svibnja ove godine brodograđevni proces vezan uz Uljanik Brodogradilište d.d zapošljava 3.773 zaposlenika i kooperanata. Ukupno 2.613 su stalno zaposleni te izravno ili neizravno uključeni u brodograđevni proces i njegovu podršku u društvima kao što su Uljanik Brodogradilište d.d., Uljanik Poslovno informacijski sustavi d.o.o., Uljanik Proizvodnja opreme d.d. and USCS d.o.o. Ukupno 1.160 ljudi su kooperanti Uljanik Brodogradilišta d.d.

Transformacija, odnosno novi poslovni model uključuje »optimizirani kapacitet stalno zaposlene radne snage«. Ta optimizacija radne snage podrazumijeva smanjenje radne snage u svim fazama brodograđevnog procesa, od ugovaranja broda, do isporuke broda brodovlasnicima. Jedino bi se sektor koji je odgovoran za projektiranje i konstrukciju trebao povećati, kako bi se unaprijed osigurala preraspodjela resursa te veća preciznost u izvedbi projekta. Nadalje se ističe kako bi sveukupna stalna radna snaga za brodogradnju i prateće procese podrške Uljanik Brodogardilišta trebala biti smanjena s 2.613 zaposlenih na oko 2.000 zaposlenih.

Od toga 1.400 direktno zaposlenih i oko 600 zaposlenih u potpori proizvodnje, što je 50 posto od današnjeg kapaciteta. To, navodi se u Programu, dovodi do minimalnog broja otkaza za otprilike 600 zaposlenika. No taj bi broj mogao dodatno porasti sukladno s proizvodnim ugovorima s drugim brodogradilištima unutar grupe, ovisno o razini izdvajanja specifičnih aktivnosti. Iznos otpremnine za oko 600 zaposlenika koji postaju višak, prema Programu restrukturiranja, iznosi oko 70 milijuna kuna, uz predviđenu prosječnu otpremninu u iznosu od 115.500 kuna po zaposleniku. U Planu se ističe »da se očekuje da će troškovi otpremnina biti pokriveni«.

Tisuću kooperanata

Nadalje, takvo transformirano Uljanik Brodogradilište trebat će oko tisuću kooperanata za realizaciju novog proizvodnog programa. Ti poslovi biti će prvo ponuđeni otpuštenim radnicima kroz »outplacement« program prije nego što isti poslovi budu ponuđeni vanjskim dobavljačima. Navodi se da će »operativno unapređenje postaviti temelj za optimizirano poslovanje u budućim poslovnim modelima te se očekuje da će generirati uštedu od 141 milijuna kuna u troškovima procesa kroz naredne dvije godine vezano uz sadašnju knjigu narudžbi«.

Foto M. Mijošek

Prostorni planovi 

Uštede procesa postići će se kroz povećanu efikasnost, lean procese, implementaciju novog CAD/PLM sustava i novog integriranog sustava planiranja. Dodatna ušteda koja proizlazi iz isporuke brodova iz sadašnje knjige narudžbi postići će se kroz uštedu dobivenu iz popusta izračunatih na osnovi povrata duga aktualnim dobavljačima i nabave materijala namijenjenog za gradnju broda. Kompletan program restrukturiranja treba se provesti u tri godine.

Površina prostora unutar zidina Uljanika, uključujući i otok, iznosi oko 38 hektara, dok je 53 hektara na moru. Na direktno pitanje hoće li se mijenjati važeći prostorni planovi u slučaju da se u budućnosti umjesto brodogradnje u Uljaniku pokrene turizam i planira gradnja hotela i apartmana, nismo dobili precizan odgovor pročelnika za prostorno planiranje Giordana Škuflića. U nekoliko je navrata ponovio da do Grada nikakav zahtjev za prenamjenu nije stigao, a da svi važeći planovi zonu Uljanika definiraju kao brodogradilišnu luku. Naglasio je da je Gradu u interesu očuvanje radnih mjesta i proizvodnja i očuvanje brodogradnje.

– Ne možemo govoriti što bi bilo kad bi bilo i do Grada nikakav zahtjev za prenamjenu nije stigao. No na pitanje da li bi, ako dođe zahtjev, Grad inzistirao na tome da se planovi ne mijenjanju, Škuflić veli:

– Zakon omogućava promjenu plana, no ne može netko doći i kazati, mi bismo nešto mijenjali. Postoji procedura, javna rasprava. Grad je u svim aktivnostima dosad brodogradilišnu luku predviđao i zadržavao. Naše je opredjeljenje da to bude brodogradilište i teško je razgovarati o nečemu o čemu ne znamo ništa, niti nam je išta prezentirano. Suludo je očekivati da će vlasnici dozvoliti da uđe strateški partner koji će sve poništiti i preko noći izbrisati brodogradnju, zaključuje Škuflić.

Tri godine i trošak od 4,3 milijarde kuna

Program restrukturiranja mora se provesti kroz tri godine. Procijenjeni trošak iznosi oko 4,3 milijarde kuna, od čega će otprilike 60 posto stići kroz financiranje Vlade ili kredite pokrivene državnim jamstvom. Ostalih 40 posto pokrit će privatni ulagač kroz vlastiti doprinos. Uljanik je, piše u Programu »Svjestan činjenice da smjernice Komisije vezane uz potporu za restrukturiranje diktiraju podjelu između države i privatnog investitora u omjeru minimalno 50:50. Međutim, s obzirom na lokalnu i svjetsku brodograđevnu dinamiku i specifične uvjete u kojima Uljanik posluje, bilo bi pretjerano optimistično da jedan ili više investitora budu voljni pridonijeti pokrivanju financijskog manjka tvrtke bez uvida u rezultate prethodne faze restrukturiranja. Visoka izloženost kreditnom financiranju i teški kreditni uvjeti na tržištu zbog niske profitabilnosti, dodatno otežavaju privlačenje strateškog partnera za društvo Uljanik. Tvrtka bi stoga privukla atraktivnije investitore po završetku procesa restrukturiranja, kada bi izvještaji bolje odražavali stvarno poslovanje brodogradilišta, a situaciju uz financijske potpore«. Program restrukturiranja »3. maja« također je podrazumijevao podjelu između države i strateškog partnera u omjeru 60:40.