: Zbog obiteljskog nasilja požeško-slavonski župan Alojz Tomašević neće se moći kandidirati na izborima / Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Izmjenama Zakona spriječit će se da lokalni dužnosnici i nakon pravomoćne presude, poput župana Alojza Tomaševića, nastave obnašati dužnost ili da se ponovo za nju kandidiraju
povezane vijesti
ZAGREB – Dosta su glavobolja HDZ-u posljednje četiri godine izazvali njihovi čelnici na lokalnoj i regionalnoj razini, čak je početak ove godine, u kojoj će se održati lokalni izbori, obilježen aferama lokalnih čelnika, primjerice onom u čijem je središtu gradonačelnik Požege Darko Puljašić, a na to se nadovezao i slučaj sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića.
No, dok se čekaju raspleti slučaja Puljašić koji istražuje i USKOK vezano uz natječaj za dodjelu poslova na energetskoj obnovi zgrada, i slučaja Žinić oko korištenja državnih nekretnina, u Vladi su se odlučili izmijeniti zakon o lokalnim izborima kako bi prevenirali neke druge situacije u kojima su im lokalni ili regionalni čelnici zadavali glavobolje, jer su bili optuženi ili su osuđeni za obiteljsko nasilje ili odjave svoje prebivalište u općini ili gradu koji vode i opet ne gube čelnu poziciju.
Nova pravila
Svoju namjeru izmjena zakona o lokalnim izborima Ministarstvo uprave i pravosuđa iznijelo je na portalu e-savjetovanje. Iako to nigdje izrijekom ne kažu, očito su motivi slučaj požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića koji je na županijskom sudu u Karlovcu prošle godine osuđen za obiteljsko nasilje te slučaj načelnice općine Lovreć Anite Nosić koja je, kako bi kupila stan po povoljnim uvjetima preko APN-a u Zagrebu, odjavila prebivalište u toj općini iz imotskog kraja, ali je nakon silnih peripetija Upravni sud presudio u njezinu korist i vratio joj mandat, iako nije cijelo vrijeme imala prebivalište u općini koju vodi.
Tako se na e-savjetovanju najavljuje proširivanje kaznenih djela koja predstavljaju zapreku za kandidiranje na lokalnim izborima, kao i donošenje odredbi koje će preciznije urediti prestanak mandata zbog odjave prebivališta s područja lokalne jedinice u kojoj je netko vijećnik, načelnik, župan ili gradonačelnik.
Zakon o lokalnim izborima propisao je da je zapreka za kandidaturu na lokalnim izborima pravomoćna sudska osuda na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, uključujući i uvjetnu, za desetke pobrojanih kaznenih dijela.
Iako je za kandidaturu zapreka bila i uvjetna osuda na najmanje šest mjeseci, za prestanak mandata bila je potrebna bezuvjetna kazna. Uz to, osuda za nasilje u obitelji prema sadašnjem zakonu nije zapreka za kandidaturu, niti je njezina posljedica prestanak mandata. Iako ima pravomoćnu presudu za nasilje u obitelji i to na deset mjeseci uvjetno, župan Tomašević tako nije automatski izgubio svoj mandat. HDZ je Tomaševića isključio iz stranke još 2018. godine, ali on će svoj mandat odraditi do kraja. No, hoće li se moći kandidirati?
U obrascu na e-savjetovanju stoji da će se »planirani ishod postići stupanjem na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora, odnosno odmah nakon provedbe sljedećih redovnih lokalnih izbora, koji se sukladno zakonu imaju održati treće nedjelje u svibnju, tj. 16. svibnja 2021. godine«. U Ministarstvu uprave i pravosuđa nam pojašnjavaju da to što će se »planirani ishod postići stupanjem na snagu odluke o raspisivanju sljedećih redovnih izbora« znači da se oni koji imaju pravomoćnu presudu za obiteljsko nasilje neće moći kandidirati ni na predstojećim izborima.
Iz toga se onda može zaključiti da pravo na kandidaturu neće imati ni Tomašević. Na pitanje može li se u tako kratkom roku prije izbora mijenjati izborna pravila, u Ministarstvu kažu da je to u skladu s Venecijanskim preporukama jer se ništa bitno u načinu izbora lokalnih čelnika ne mijenja, odnosno tu pravila ostaju ista.
Drugi krug izbora na Dan državnostiDrugi krug lokalnih izbora ove će se godine održati na državni praznik Dan državnosti, koji se od prošle godine ponovo obilježava 30. svibnja. Prvi krug izbora održat će se 16. svibnja, 14 dana kasnije održat će se drugi krug izbora za načelnika, gradonačelnika i župana tamo gdje oni nisu izabrani u prvom krugu. Bit će to prvi put da se u Hrvatskoj izbori održavaju na državni praznik ili na blagdan. Takve se situacije odabirom datuma mogu izbjeći za predsjedničke i parlamentarne izbore, ali ne i za lokalne. Uz napomenu da zakon kaže da se prvi krug lokalnih izbora održava treće nedjelje u svibnju, a drugi krug 14 dana kasnije, iz Ministarstva kažu da o odgodi ili promjeni nisu razmišljali. Tako će se istovremeno u Hrvatskoj slaviti Dan državnosti, oko čijeg datuma političke stranke ionako vode žestoke rasprave, ali i utrka za čelnike lokalnih vlasti. Bit će zanimljivo vidjeti kako u takvom ozračju osigurati izbornu šutnju. Nešto drukčiji presedan dogodio se 3. siječnja 2000. godine, kad su se parlamentarni izbori iznimno održavali ponedjeljkom, pa je taj dan proglašen neradnim danom kako bi što više građana moglo na birališta. |
Silovanje i zanemarivanje
Osim što će u registar kaznenih djela za koja osuda priječi kandidaturu ili znači prestanak mandata, ući nasilje u obitelji i nasilničko ponašanje, on će se proširiti tako da će u njega ući izmjene ugrađene u Kazneni zakon prošle godine. Tako je plan uključiti kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, a koja su precizirana izmjenama Kaznenog zakona iz 2020. godine, primjerice napuštanje i zanemarivanje djece. Uz to, u Zakon o lokalnim izborima ulazi i prošlogodišnja izmjena koja je svaki spolni odnos bez pristanka definirala kao silovanje.
Kad je u pitanju prebivalište, Ministarstvo uprave i pravosuđa namjerava definirati da mandat lokalnom čelniku prestaje s odjavom prebivališta, jer dosad je u zakonu stajalo da lokalni čelnik gubi mandat s prestankom prebivališta. No, u slučaju Anite Nosić, to što je odjavila prebivalište u Lovreću kako bi kupila stan u Zagrebu, nije na kraju značilo gubitak mandata. Naime, tadašnje Ministarstvo uprave donijelo je rješenje po kojem Aniti Nosić zbog prestanka prebivališta i prijave u Zagrebu prestaje mandat.
No, Nosić nije odustajala, pokrenula je sudski spor i tvrdila da je, iako je prijavila prebivalište u Zagrebu, cijelo vrijeme prebivala u Lovreću. Bez obzira na to što jedno vrijeme nije imala prebivalište u Lovreću, Upravni sud je uvažio njezine argumente i vratio joj mandat načelnice jer je cijelo vrijeme prebivala u Lovreću, u kojem je prijavila privremeni boravak, nakon što je ishodila prebivalište u Zagrebu. Kako se više ne bi događale takve, gotovo pa gramatičke zavrzlame, Ministarstvo uprave odlučilo je dodatno precizirati stvari pa će tako, kako nam kažu, u zakonu stajati da mandat lokalnom čelniku prestaje s odjavom prebivališta.
