»Dolaze zimski uvjeti i radi humanijeg odnosa prema tim ljudima, bez obzira što čekaju samo između tri i šest sati na transport, potrebno je poduzeti mjere, da ni ta tri sata ne budu smrzavanje«, objasnio je Ostojić u razgovoru za Dnevnik RTL-a.

Kao prednosti kampa u Slavonskom Brodu naveo je čvrste objekte i željeznički kolosjek u samom kampu, koji će, kaže, olakšati transport izbjeglica i osigurati da zbog njihove nazočnosti ne trpi lokalna zajednica. »Znači, direktno s granice u kamp, registracija, smještaj, pomoć u svemu što je potrebno, eventualno medicinska pomoć i nakon toga tranzitiranje prema Schengenu«, dodao je Ostojić.

Jedno vrijeme će kampovi postojati paralelno u Opatovcu i Slavonskom Brodu

Potvrdio je kako će jedno vrijeme paralelno biti aktivni kampovi u Slavonskom Brodu i u Opatovcu. »Ovime činimo daljnji korak, a to je da se u ovih par sati koje su kod nas ne moraju smrrzavati, da ne riskiramo živote malih beba i djece«, naglasio je.

Ostojić ne očekuje da će transport do Slavonskog Broda značajno produljiti boravak izbjeglica u Hrvatskoj, a naveo je kako je do 15 sati u ponedjeljak u hrvatsku ušlo 162.000 migranata i izbjeglica, a 160.000 ih je napustilo zemlju.

»Šest sati maksimalno se može dogoditi neko produženje radi micanja, ali vlakovi idu stalno, ja se za to ne brinem«, rekao je.

Na pitanje zašto se dopušta prolazak izbjeglica kroz Slavoniju, ali ne i Dalmaciju, Ostojić je odgovorio kako bi transport izbjeglica iz Dalmacije otežalo to što se s dubrovačkog područja ne mogu odvoziti vlakovima, kao i konfiguracija terena te činjenica da policija »ne može biti razvučena na dvije strane«.

»Ne želimo da bilo koja lokalna sredina, a to je obećanje koje će Vlada ispuniti, ima problema s time što je eventualno trpio bilo kakvu štetu. Može biti samo pozitivno, nezaposleni iz tog područja se zapošljavaju na javnim radovima, kupuje se u lokalnim dućanima, prema tome, siguran sam da će to biti, neću reći pozitivna stvar, jer naravno nikom nije ugodno što se sve događa«, kazao je.

Nema ilegalnih graničnih prijelaza

Na upozorenja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako Hrvatska mora kontrolirati svoje granice, a izbjeglice i migrante propuštati samo preko službenih graničnih prijelaza, Ostojić odgovara tvrdnjom kako »hrvatska policija apsolutno kontrolira i nadzire hrvatsku granicu«.

»Ne radi se ni o kakvim ilegalnim graničim prijelazima. To jest bio prijelaz za malogranični promet, ali je to prostor koji je u ovom trenutku sigurno hrvatska crta granice i tu se ljudi primaju. Istina je da nam prigovaraju da ne registriramo sukladno dublinskoj konvenciji, međutim, mi za taj problem nismo odgovorni. Grčka je kao dio Schengena dužna to raditi«, istaknuo je Ostojić.

Tumači kako Mađarska Hrvatskoj »ne bi smjela dijeliti lekcije«, s obzirom da ni sama ne registrira izbjeglice, već ih samo prosljeđuje prema Austriji te poručio kako »Hrvatska neće postati hot spot ni sabirni centar za izbjeglice koje ne dolaze samo s Bliskog istoka, nego u ovom trenutku iz Grčke«.

»Svi koji iza bodljikave žice koja je dignuta prema Hrvatskoj dovlače eventualno svoje saveznike i protive se politici Europske komisije i gospođe Merkel, imaju priliku da u zajedničkoj akciji Frontexa na grčko-turskoj granici pokažu spremnost i tamo odvraćaju one koji na kraju kroz Hrvatsku dolaze u Mađarsku i Njemačku«, naglasio je Ostojić.

Gradska uprava Slavonskoga Broda ne očekuje nikakve probleme u vezi s uspostavom zimskog tranzitnoga centra za izbjeglice u tome gradu, izjavio je tijekom popodneva gradonačelnik Mirko Duspara i istaknuo kako su Brođani pokazali svoju humanost i u težim, ratnim uvjetima.

»Iako Vlada Republike Hrvatske još nije donijela službenu odluku, ako tranzitni centar za izbjeglice uistinu bude organiziran u Slavonskom Brodu, Gradska uprava poduzet će sve u okviru svoje nadležnosti kako bi se odluka provela, a da se pri tome ni na koji način ne ometa normalno funkcioniranje grada«, stoji u popodnevnoj objavi na mrežnoj stranici Grada Slavonskog Broda.

Informaciju da je Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo preseljenje tranzitnog izbjegličkog centra iz Opatovca u Slavonski Brod za Hinu je komentirao gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara.

»Mi još nemamo službenu informaciju. O izviđanju lokacije ininog skladišta na Bjelišu, informiran sam sinoć od strane Hrvatske vojske. Prostora ondje ima za grijane šatore ili kontejnere. Premda se razmatrala i lokacija u Varaždinu, prednost ove u Slavonskom Brodu je što se nalazi na rubu grada i povezana je s glavnim prometnicama – i cestom i željezničkim kolosjekom. Vojska i policija u kampu u Opatovcu odlično obavljaju posao pa ne očekujemo ni ovdje probleme. Posebno jer se ljudi u kampu zadržavaju najduže 15-16 sati, a nakon toga odlaze prema granici«, rekao je Duspara.

»Prije svega treba reći da su Brođani tijekom rata pokazali svoju humanost, kada su u svoje kuće i u daleko težim uvjetima primili daleko veći broj izbjeglica«, rekao je Mirko Duspara, ponavljajući da otvaranje Tranzitnog centra ne bi trebalo negativno odraziti na život u Slavonskom Brodu.

Na službenoj web stranici Grada Slavonskog Broda objevljeno je da su potencijalnu lokaciju za tranzitni centar u bivšem Ininom skladištu naftnih derivata u industrijskoj zoni Bjeliš obišli predstavnici Hrvatske vojske, Policijske uprave brodsko-posavske, Ine, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod i gradskog komunalnog poduzeća Vodovod.

Od ponoći do devet sati ušlo 1.869 imigranta

“Od ponoći do devet sati u Hrvatsku je ušlo 1869 migranata, a trenutačno ih je u prihvatnome centru oko 900”,  rekao je ranije u ponedjeljak glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Domagoj Džigumović, dodajući da ih u Hrvatsku i dalje na dan ulazi između četiri i pet tisuća. 

 Tijekom nedjelje u Hrvatsku su ušla 5732 migranta koji su nakon registracije u prihvatnome centru u Opatovcu prevezeni na željeznički kolodvor u Tovarnik, odakle su vlakom stigli na granični prilaz s Mađarskom. Dio izbjeglica iz Opatovca autobusima je prevezen prema graničnome prijelazu Baranjskome Petrovu Selu.

 Među izbjeglicama koje su u ponedjeljak oko podneva ušle u Hrvatsku preko Bapske je i Jakub Sulejmani, koji je u prihvatni centar u Opatovcu došao sa sedam članova obitelji. Po vlastitim riječima, bježi iz Iraka jer u toj zemlji više ne nalazi perspektivu za sebe i obitelj te se nada kako će novi dom pronaći u Njemačkoj. Najveći problem tijekom dugog putovanja je hladno vrijeme te se dio obitelji prehladio. 

 U prihvatnome centru u Opatovcu bila je i talijanska novinarska ekipa koja od Turske kamerom prati sirijskog izbeglicu koji, po riječima prevoditeljice za arapski jezik iz Beograda Marice Rakičević, putuje s njim. U nedostaku novca on je od turske do grčke obale preplivao, a talijanska ga je ekipa pratila iz broda.

“Namjera nam je pratiti ga sve do Njemačke, do kamo odluči otići i o njegovu putu napraviti reportažu”, rekla je Rakičević, koja izbjeglički val s Bliskog istoka u Europu prati već dvije godine te ne misli da će on tako brzo prestati.

“Mislim da će ovo još dugo potrajati, sve god Europa ne zatvori vrata. Još dva milijuna njih u Turskoj je spremno krenuti i mislim da ih u tome neće zastaviti ni nadolazeća zima”, rekla je Rakičević. 

“To su čamci na napuhavanje u koji stane deset do petnaest osoba, ali u njih natrpaju dvostruko više, s pojasevima za spašavanje koji su toliko tanki da ne mogu izdržati teret odrasle osobe. Najčešće ih prije Grčke obale susretne grčka ophodnja, a da ih ne bi vratili, izbjeglice sami probuše čamac kako bi ih morali spašavati.

Kada stignu u Srbiju do Miletovca, uzmu obično taksi kojim putuju do Preševa i tamošnjega izbjegličkog centra, ispred kojega po nekoliko sati čekaju na registraciju kako bi dobili potvrdu kojom u roku od 72 sata moraju napustiti Srbiju, što oni i čine“, rekla je Rakičević i dodala kako su u početku izbjegličkog vala ljudi iz svojih zemalja uglavnom bježali zbog rata i nesreće koja ih je pogodila, a sada, kako joj se čini, prevladavaju ekonomski migranti.

 Isto tako, mnogo je onih koji dolaze iz zemalja koje nisu pogođene ratom, rekla je Rakičević i dodala kako među izbjeglicama ima osoba koje raspolažu novcem te da je među njima velik broj muškaraca mlađe dobi koji uglavnom odlaze kako bi izbjegli rat.