Unatoč dobrom normativnom okviru, zakonima i propisima koji reguliraju zapošljavanje osoba s invaliditetom, još uvijek su brojne prepreke pred osobama s invaliditetom koje i dalje nailaze na predrasude i stereotipe u okolini, društvu i kod poslodavaca.

U osječkom Područnom uredu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom (POSI) ističu kako u Hrvatskoj danas ima oko 660.000 osoba s invaliditetom, a na području pet slavonskih županija ima ih više od 117.000.

Rješenje za probleme poslodavaca s pronalaskom radne snage

Savjetnik POSI u Područnom uredu Mario Burek kaže kako je polovica njih u radno aktivnim godinama, u dobi između 20 i 60 godina, i mogu potencijalno biti rješenje za stalne probleme poslodavaca s pronalaskom radne snage.

Burek napominje da su prema osobama s invaliditetom i dalje izražene predrasude i stereotipi zbog kojih se ne uvažavaju njihove sposobnosti i potencijali, zbog čega im neki poslodavci ne daju priliku pokazati što mogu.

Ako se za posao kandidirala osoba u invalidskim kolicima, testiranje ne bi smjelo biti na drugom ili trećem katu, ako je objekt bez dizala.

Imali smo slučajeva da poslodavci dan prije testiranja nazovu kandidata i kažu – tek sad smo shvatili da ste u invalidskim kolicima, ne morate ni dolaziti jer smo na trećem katu. Kad to osoba doživi nekoliko puta, više se niti ne prijavljuje na natječaj, upozorava Burek.

Također spominje slučaj osobe s multipla sklerozom, kojoj nije odgovarala pauza od pola sata već je trebala svakih sat vremena po pet minuta, kako bi mogla prošetati ili zauzeti neki drugi položaj, a poslodavac joj to nije htio omogućiti.

U Ured POSI često stižu pritužbe da se osobama s invaliditetom ne omogućuje razumna prilagodba već pri natječajnom postupku, kasnije i u radnom odnosu, a problem su ponekad i preširoko postavljeni uvjeti natječaja.

Burek navodi primjer mlade žene koja se prijavila na natječaj za spremačicu u osnovnoj školi, u situaciji kada su tri natječaja su bila poništena jer nije bilo kandidata, no njezina kandidatura nije ni razmatrana jer nije imala jedan od formalnih uvjeta – vozačku dozvolu.

Ističe kako je imala preporuke i kompetencije za to radno mjesto, jer je prije toga radila kao spremačica u ugostiteljskim objektima i trgovinama, ali zbog intelektualnih poteškoća nije mogla ishoditi vozačku dozvolu.

Škola godinu dana nije imala spremačicu jer nisu razmišljali da uvjeti za to radno mjesto nisu prilagođeni, a ta je žena živjela 50-tak metara od škole i nije joj uopće trebala vozačka dozvola, kaže Burek.

“Nakon nekoliko dopisa sastali smo se s ravnateljem škole i pravnikom, koji su se pozivali na uvjete natječaja. Razuvjerili smo ih pitanjem je li uvjet za funkciju ravnatelja posjedovanje vozačke dozvole, nakon čega su promijenjena pravila natječaja i ta se osoba zaposlila”.

U osječkom Uredu POSI upozoravaju da se najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom, koje se odnose na diskriminaciju i kršenje prava zapošljavanja i rada, odnosi na državne i javne službe, međutim, i kod privatnih poslodavaca ima slučajeva da uvjeti za natječaj uopće ne odgovaraju potrebama posla i godinama se rade po “copy-paste” modelu.

U osječkoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) navode da je krajem ožujka u Hrvatskoj evidentirano 11.497 nezaposlenih osoba s invaliditetom, a u Područnoj službi 1933 takve osobe.

Voditeljica Odjela za tržište rada Područne službe HZZ-a Ankica Vučković kaže da su od osoba s invaliditetom znali zaprimati prigovore da im radno mjesto nije prilagođeno i da nailaze na različite zapreke, od fizičkih barijera do neprihvaćanja iz radnog okruženja.

Unatoč predrasudama, lani je na razini Hrvatske iz evidencije HZZ-a zaposleno 3500 osoba s invaliditetom, a iz evidencije Područne službe 378 osoba.

Osobe s invaliditetom su privržene svojim tvrtkama

U osječkom Regionalnom uredu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koji pokriva područje pet slavonskih županija, kao primjer dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom navode vinkovačku tvrtku “Nevkoš”, koja se bavi gospodarenjem otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Direktor tvrtke Ivan Bertić kaže kako trenutno zapošljavaju 88 radnika, od toga 24 osobe s invaliditetom, a očekuje da će tvrtka nastaviti s takvom poslovnom praksom. Osobe s invaliditetom zapošljavaju u svim dijelovima tvrtke, u odjelu financija, reciklažnom dvorištu, sortirnicama i kao čistače javnih površina.

“Svako radno mjesto smo prilagodili osobama s invaliditetom te smo izrazito zadovoljni s njima, posebice sada kada imamo problem s nedostatkom radne snage, a osobe s invaliditetom su dosta privržene svojim tvrtkama. One su specijalizirane, od njih ne tražimo širinu, a svoj posao obavljaju isto kao i zdrave osobe”, napominje Bertić.

U osječkom Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom potvrđuju da osobe s invaliditetom baš zbog prepreka na koje nailaze tijekom potrage za poslom više cijene priliku koju su dobile. U pravilu su pouzdaniji, spremniji na puno toga nego drugi zaposlenici, te pedantni i produktivni.

Piše: Igor Vučković