Ne bi se htio miješati u proces donošenja zakona - Miroslav Šeparović / Foto : PATRIK MAČEK/PIXSELL
Ustavni sud može ocjenjivati suglasnost s Ustavom samo zakona koji je na snazi u trenutku odlučivanja, naglašava Miroslav Šeparović. Dakle, Ustavni sud neće ni na koji način intervenirati u proceduru donošenja zakona o izbornim jedinicama
povezane vijesti
- Dragan Primorac predstavio program: “Vratit ću dostojanstvo instituciji predsjednika Hrvatske”
- Plenković jutros koalicijskim partnerima objavio da će uhićenog Beroša naslijediti Irena Hrstić
- Milanović: “Pomilovat ću svakog tko bude osuđen zbog Lex AP-a, Turudić istražuje one koji otkrivaju korupciju”
U HDZ-u nisu bili nimalo impresionirani apelima oporbe i profesora ustavnog prava da se formira stručna skupina koja bi izradila prijedlog zakona o izbornim jedinicama. Jednostavno su ih zanemarili i izborne jedinice će izgledati kako su ih u HDZ-u zamislili. »Oporba radi pritisak, htjela bi da se donese sustav kakav njima odgovara«, izjavio je jučer predsjednik Sabora Gordan Jandroković, implicirajući da će, naravno, biti kako HDZ-u odgovara. Zastupnicima opozicije preostalo je da amandmanima na ovaj prijedlog pokušaju neke općine ili gradove premjestiti iz jedne u drugu jedinicu, ali s obzirom na to da su u HDZ-u sve već precizno matematički posložili, teško je očekivati da će pristati na bilo kakve krupnije promjene.
Ustavna kriza
Druga mogućnost oporbe, obraćanje Ustavnom sudu, također je samo teoretske naravi. Na nedavnom okruglom stolu što su ga organizirali u Saboru, bivši Mostov zastupnik Robert Podolnjak rekao je da se, zbog nezadovoljstva postupkom donošenja ovog zakona, čim njegov prijedlog dođe u Sabor treba zatražiti od Ustavnog suda da se oglasi upozorenjem kao 2013. prije održavanja referenduma o ustavnoj definiciji braka. Isti dan je Podolnjak sudjelovao i na sastanku 11 profesora ustavnog prava koji su u svojoj izjavi istaknuli da je »Ustavni sud zadnji branik temeljnih ustavnih vrednota« i da ima na raspolaganju više mehanizama poput »upozorenja nadležnom tijelu koje bi izradilo i predložilo nacrt zakona suprotno iznijetim načelima«. Međutim, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao nam je jučer da sigurno nikakvog upozorenja neće biti.
Grbin: Neće ni prstom mrdnuti
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin također je uvjeren da Ustavni zakon o Ustavnom sudu dopušta Ustavnom sudu da »u bilo kojem trenutku podnese izvješće Saboru«. U članku 104. navodi se, naime, da »Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor«. – Odbijanje predsjednika Ustavnog suda da razmotri primjenu tog članka i prije nego što je službeno upućen prijedlog zakona, koji, po svemu sudeći ide debelo protiv odluke Ustavnog suda, pokazuje da je Šeparović odluku potpisao tek reda radi i da očito ne namjerava ni prstom mrdnuti da se ono što je Ustavni sud usvojio ostvari u praksi, rekao nam je Grbin. |
– Ustavni sud može ocjenjivati suglasnost s Ustavom samo zakona koji je na snazi u trenutku odlučivanja, naglašava Šeparović. Dakle, Ustavni sud neće ni na koji način intervenirati u proceduru donošenja zakona o izbornim jedinicama. Upozorenjima se, kažu, može, u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, reagirati isključivo kod nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora i državnog referenduma i izbornih sporova. Budući da će zakon o izbornim jedinicama proći u Saboru kroz dva čitanja, jasno je da će na snagu stupiti tek krajem rujna. To znači da Ustavni sud ustavnost tog zakona ne bi mogao ocjenjivati prije listopada ili čak studenoga, samo sedam, osam ili još manje mjeseci do parlamentarnih izbora. I Podolnjak se slaže da su u tim okolnostima ravne nuli šanse da većina ustavnih sudaca digne ruku za ukidanje zakona o izbornim jedinicama.
– Ako bi oporba po stupanju na snagu zakona zatražila ocjenu njegove ustavnosti, makar on i ne bi slijedio preporuke Ustavnog suda jer će izborne jedinice još više nego dosadašnje rješenje isparcelizirati županije, premalo bi bilo vremena za ukidanje tog zakona. U tom bi se slučaju gotovo u izbornu godinu ušlo bez zakona o izbornim jedinicama i to bi nas vuklo prema ustavnoj krizi jer ne može se izbore provesti po neustavnom zakonu. Podsjećam da uskoro prestaje mandat desetero ustavnih sudaca i da moraju na reizbor, napominje Podolnjak.
Splasnuo entuzijazam
On, ističe, ne razumije kako će to Ustavni sud mirno promatrati da se donosi zakon koji odudara od preporuka iz odluke koju je sam izglasao, bez da na to upozori.
– Ustavne suce ne zanima hoće li se ili ne prilikom donošenja zakona o izbornim jedinicama uvažiti njihove preporuke? Stav je profesora ustavnog prava da bi Ustavni sud trebao reagirati upozorenjem, on to može u iznimnim situacijama kada su ugrožene temeljne ustavne vrednote, a ova je takva, pa makar to možda i ne proizlazilo iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Dužnost je Ustavnog suda upozoriti predlagatelja zakona ako ne slijedi njegove smjernice, a ne šutjeti i čekati završetak zakonodavnog postupka. Ne misli valjda netko da nas 11 profesora ništa ne znamo, kazao nam je Podolnjak.
No, ipak svjestan realnosti, već razmišlja što kada idućih tjedana izostane reakcija Ustavnog suda na predloženi zakon.
– Onda se jedino još može pribjeći zadnjem, ultimativnom sredstvu, pokretanju referendumske inicijative na osnovu prijedloga koji bi se građanima ponudili na potpisivanje, zaključuje Podolnjak.
Ali, u opoziciji je, čini se, potpuno splasnuo politički entuzijazam za prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se inaugurirao drukčiji zakon o izbornim jedinicama. Predsjednica Kluba Možemo! Sandra Benčić, koja je premijeru Andreju Plenkoviću nedavno zaprijetila referendumom ako će nastaviti odbijati osnovati radnu skupinu, jučer to u izjavi u Saboru o ovoj temi nije niti spomenula.
