ZAGREB – Izmjenom Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Gradu Zagrebu smanjit će se broj lokalnih dužnosnika za njih 634, te će se smanjiti broj predstavničkih tijela i bolje regulirati pitanje elektronskih sjednica, ustvrdio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i jučer, uoči sjednice Vlade. On je jedan od ministara koji prvi kreće u neku novu, veću reformu, a to znači da se u lokalnim jedinicama manjim od 35.000 stanovnika ukidaju zamjenici (grado)načelnika, te također smanjuje broj članova općinskih i gradskih vijeća.

Sveukupno, to bi trebalo donijeti uštede od preko stotinjak milijuna kuna godišnje, a uz to se uvodi i obveza transparentnosti proračuna, odnosno njihove potpune otvorenosti, kako bi svaki građanin u svakom trenutku mogao doslovno vidjeti koliko je kuna na svoj jučerašnji ručak potrošio općinski načelnik.

Puno nedoumica

Iako se radi o velikim promjenama koje bi trebale dalje ići u smjeru spajanja manjih, neodrživih općina s većima, u oporbi imaju niz primjedaba na prijedlog, ili ga, pak, smatraju samo »lakirovkom«.
Tako Matej Mostarac, SDP-ov gradonačelnik Kastva, kaže da je prijedlog načelno dobar, ali i prilično nedorečen.

– Svakako treba podržati namjeru smanjivanja administracije koja je glomazna na svim razinama, to je pozitivno, no prijedlog bi morao biti kompletniji. Smanjivanje broja zamjenika i redukcija broja vijećnika je svakako dobra, ali nemamo objašnjenja tko će mijenjati načelnike, ako ne ti zamjenici. Hoće li to biti predsjednik vijeća, ili možda netko iz uprave ili iz redova pročelnika, to ne znamo, ne piše.

Pročelnici su profesionalci birani na javnom natječaju, pa to onda znači da bi možda zakon trebalo mijenjati u smjeru da se opet vrati model po kojem su i pročelnici birani na mandat, kao političke osobe. Evo, Kastav će dakle ostati bez zamjenika gradonačelnika, ali ja ne mogu ovlastiti čovjeka iz uprave da me mijenja jer gradonačelnik ima i protokolarne obaveze, mi smo dužnosnici koji nemamo radno vrijeme, tu smo od 0 do 24, a osoba iz službe ima radno vrijeme i nema načina da bude na taj način angažirana. Dakle, puno je nedoumica oko ovog prijedloga, kaže Mostarac.

Dodaje da Kastav ionako ima jednog zamjenika koji je već sad volonter, pa i to može biti neki model, no upozorava da će sve završiti loše ako si gradonačelnik počne imenovati razne savjetnike koji zakonski kao mogućnost isto postoje, da mu teoretski budu zamjenici – tada opet uštede neće biti.

Najveća obmana

Krešo Beljak, šef HSS-a i dugogodišnji gradonačelnik Samobora, još je kritičniji.
– Ovim se neće ništa postići, osim ako se ne uvede zabrana novog zapošljavanja i donese nova sistematizacija. Osobno znam za cijeli niz općinica koje već donose nove sistematizacije putem kojih će zaposliti te zamjenike, koji će postati profesionalci u upravi. Ova reforma stoga možda stvori nove troškove, s novim uhljebljivanjima.

Naime, gradonačelnik i zamjenik su dužnosnici, imaju mandat koji traje četiri godine, smjenjivi su, a ovako će putem novog zapošljavanja ti zamjenici ostati profesionalci na plaći, i neće ih nitko živ moći potjerati do penzije, upozorava Beljak. Dodaje i da zakonsku obvezu od maksimalno 20 posto izvornog proračuna za plaće velik broj malih općina uopće ne poštuje, a nema ih tko ni kontrolirati, jer Državna revizija samo u velike gradove ide jednom godišnje, a u male općine – kad stigne.

Po njemu, najveća je obmana priča o transparentnosti proračuna koja se ovime uvodi – to je zakonska obveza koja i sad postoji, i svaki građanin mora imati pravo uvida u lokalne budžete, pa i u to gdje je gradonačelnik jučer popio kavu, no i na tim poslovima će se možda morati zapošljavati novi ljudi. Ako imaš tisuću upita građana o proračunu, onda moraš imati i osobu koja na te upite odgovara, tako da od svega toga – ništa.

Po njemu, rješenje je »amaterizacija« malih općina.

– Nije stvar u tome koji broj općina imamo, nije poanta ukinuti ih brojčano, nego funkcionalno povezati tako da viša razina radi posao za više takvih općina. Takav model ima Njemačka: ondje su najniže razine lokalne samouprave isključivo volonterske, ali posao uprave, komunalnih redara i slično, rade veće jedinice za njih.

Dakle, i male općine, kao i županije, praktički treba razvlastiti, deprofesionalizirati, jer ionako svi dobro znamo da u Hrvatskoj ima maksimalno stotinjak mjesta koja su funkcionalni centri, a ostali im samo gravitiraju. Na primjer, Jastrebarsko – od nekadašnje velike općine nastalo je šest jedinica, ali svi oni gravitiraju Jaski, tu je policija, sud, dom zdravlja itd. Takve jedinice moraju upravno pokrivati manje općine, gdje trebaju biti samo volonteri. To bi doista pojeftinilo sustav, a ne ova kvazi-reforma, zaključuje Beljak.