ZAGREB – Ministar zdravstva Vili Beroš prolazi kroz jedno zaista neugodno razdoblje. Borba protiv epidemije promovirala ga je u pravu političku zvijezdu, na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima dobio je na HDZ-ovoj listi čak više preferencijskih glasova nego premijer Andrej Plenković, a ovih dana mediji spekuliraju hoće li i kada Beroš biti – smijenjen. Premijer je svojom izjavom u petak, kada nije baš odlučno stao u obranu svog ministra, dao materijal za ovakva nagađanja, ali u Vladi tvrde da Berošev status uopće nije tema. Na procjene da se ministru zdravstva bliži politički kraj, u Banskim dvorima odgovaraju da se o tome nije niti razmišljalo, a kamoli razgovaralo te da su problemi u sustavu kojim upravlja Beroš prisutni bili i prije njega, pa, kao ni COVID-19, neće nestati ni poslije lokalnih izbora.

Uskoro će, međutim, Plenković i na sasvim djelatan način trebati pokazati da i dalje računa s Berošem i da njegova pozicija u Vladi, unatoč svemu s čime je suočen, nije ugrožena. Naime, oporba se sprema pokrenuti u Saboru postupak izglasavanja nepovjerenja ministru zdravstva, a ta procedura ima strogo propisane rokove. Plenković će, po svemu sudeći, moći tek izabrati hoće li se o Berošu u Saboru odlučivati prije lokalnih izbora ili, pak, između dva izborna kruga. Inicijativa za to dolazi iz SDP-a, koji i sam može skupiti najmanje 31 zastupnički potpis, koliko je potrebno za zahtjev za opoziv, ali će se početkom tjedna konzultirati o tome s ostatkom opozicije.

Početak konzultacija

– Sve što se događalo proteklih nekoliko tjedana, od obustave isporuke lijekova bolnicama, pa do skandala s informatičkom platformom Cijepise.hr, pokazuje da ministar Beroš jednostavno mora otići. Potpuno je neprihvatljivo da sustav cijepljenja ne funkcionira, a da onda saznamo da je prijateljima i podržavateljima HDZ-a dodijeljen posao vezan za to. Potpuno je neprihvatljivo da se zarađuje na životima i zdravlju ljudi. Zato Beroš definitivno više ne može biti ministar zdravstva i SDP će idućih dana započeti konzultacije s drugim oporbenim strankama o pokretanju postupka njegovog opoziva. To nema nikakve veze s lokalnim izborima, nego isključivo s činjenicom da su skandali unutar Ministarstva zdravstva toliki da bi u svakoj normalnoj državi ministar i sam ponudio ostavku, rekao nam je jučer predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

On je ovih dana napisao na Facebooku da je, tijekom sjednice saborskog Odbora za zdravstvo, Beroš priznao da je »Andrej Plenković kočničar svih reformi i promjena u Hrvatskoj i glavni razlog zašto ova zemlja ne može krenuti naprijed«. Ministar zdravstva uzvratio je Grbinu da iznosi neistine i pozvao ga da »digne sutra ruku u Saboru za reforme koje slijede«. No, prije nego što u parlament dođu zakonski prijedlozi kojima bi cilj bio smanjenje nabujalih rashoda u zdravstvu, zastupnici će se izjašnjavati o samom Berošu. Zahtjev za opoziv odmah se, bez odlučivanja, uvrštava u dnevni red, a zatim Vlada ima osam dana za očitovanje.

Glasovanje o nepovjerenju mora se održati u razmaku od sedam do 30 dana nakon podnošenja prijedloga. Dakle, ako oporba sljedeći tjedan pokrene postupak Beroševog opoziva, o njemu se može glasovati već i do lokalnih izbora, budući da će Sabor zasjedati do 7. svibnja. Ali, Plenković to ne može odgoditi za vrijeme poslije izbora, jer bi do tada istekao rok od 30 dana. Kako će Sabor raditi između dva kruga, predsjednik Vlade će ocijeniti je li mu politički oportunije Beroša braniti prije izbora ili u dvotjednom periodu između dva kruga. Dosad se Plenković u ovakvim situacijma, a bilo je zaista puno opozicijskih zahtjeva za smjenu njegovih ministara ili cijele Vlade, ponašao različito. Nekad je s glasovanjem čekao do kraja roka predviđenog saborskim Poslovnikom, a bilo je i slučajeva kada je htio što prije to riješiti.

Otežana smjena

Naravno, uvijek je Vlada odbacila inicijativu za opoziv, a većina u Saboru to je onda potvrdila. Posljednji je put to bilo u studenom prošle godine, kad je meta oporbe bio ministar Tomislav Ćorić. No, dio ministara koji je politički preživio izglasavanje nepovjerenja nije još dugo ostao u Vladi. Tako je, primjerice, bilo s Beroševim prethodnikom Milanom Kujundžićem. Sredinom listopada 2019. on je bez problema dobio podršku većine u Saboru, ali tri mjeseca kasnije Kujundžić je, potaknut od strane predsjednika Vlade, podnio ostavku, da bi ga zamijenio njegov pomoćnik Beroš.

To znači da se aktualni ministar ne bi mogao opustiti nakon što HDZ sa svojim koalicijskim partnerima odbije zahtjev oporbe, ali morao bi Beroš nešto jako uprskati, Kujundžić je imao određene nejasnoće u imovinskoj kartici, da bi mu Plenković već za koji mjesec uskratio potporu. Beroševu je poziciju subotnjim izjavama učvrstio i predsjednik Zoran Milanović. Čim je on rekao da Beroš nema podršku svog šefa i da mu je žao što će biti potrošen jer »nije znao s kim ima posla«, Plenkoviću je predsjednik Republike otežao smjenu ministra zdravstva čak i da je o tome razmišljao.

Inače, o stanju u zdravstvu, i to vezano za epidemiju, u Saboru se raspravljalo i prije četiri mjeseca. Povod je bila interpelacija opozicije, Beroš je bio predmet vrlo oštrih kritika, ali mu one tada nisu nanijele nikakavu političku štetu.