Neobična situacija

Oporba i formalno ostala beez jedne ruke. Sabor od jučer nema 151, nego 150 zastupnika

Dražen Ciglenečki

Foto Patrik Macek PIXSELL

Foto Patrik Macek PIXSELL

MIP nije dopustio da Kolakušića zamijeni njegov kolega iz stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić



Prvo glasovanje ovogodišnjeg jesenskog zasjedanja Sabora potvrdilo je da raskol u Domovinskom pokretu nije utjecao na stabilnost parlamentarne većine i samim tim Vlade Andreja Plenkovića. Kao što su i najavili zastupnici koji su se odvojili od DP-a, oni nastavljaju podržavati Vladu. Obojica su, Igor Peternel i Krešimir Čabaj, dali svoj glas i za izvješće premijera Plenkovića o njegovim sudjelovanjima na sastancima Europskog vijeća, koje je prošlo uz potporu 80 zastupnika. U redovima vladajuće koalicije se, dakle, preko ljeta ništa generalno nije promijenilo.


Drukčija je situacija u oporbi, koja je jučer izgubila jednog zastupnika, nakon što je Dražan Dizdar u mirovanje stavio svoj mandat, a MIP nije dopustio da ga zamijeni njegov kolega iz stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić. Sabor danas ima 150 zastupnika.


Novac vrti sve


Ne bi opozicija ni s Dizdarom ili Kolakušićem mogla nauditi Vladi, ali činjenica je da će joj ubuduće još teže biti pronaći 76 zastupnika koji bi, prilikom izjašnjavanja o inicijativi za izglasavanje nepovjerenja, digli ruku protiv premijera ili nekog njegovog ministra. Još je jedna posljedica rampe za Kolakušića, prestaje postojati zastupnički klub koji je Dizdar formirao s Marijanom Pavličekom iz Hrvatskih suverenista i Josipom Jurčevićem, kojeg je Domovinski pokret isključio uoči konstituiranja Sabora. Tako je ukupan broj klubova pao na 14.




No, bit će još riječi o ovoj temi jer Kolakušić se namjerava obratiti Ustavnom sudu, ali i redovnim sudovima i to zato što mu je, temeljem »ukradenog saborskog mandata«, uskraćena sada već izdašna zastupnička plaća. O zahtjevu stranke Pravo i pravda da umjesto Dizdara u Sabor uđe Kolakušić, koji je na dužnost zastupnika u svibnju podnio ostavku kako bi mogao i dalje biti u Europskom parlamentu, nije se jučer niti glasovalo jer njega se spominje samo u obrazloženju izvješća MIP-a o zamrzavanju Dizdarovog mandata. Konstatira se da Kolakušić nakon ostavke ne može preuzeti dužnost zastupnika i da Dizdara nema tko zamijeniti s obzirom na to da je na koalicijskoj listi u Prvoj izbornoj jedinici PiP imao samo njih dvojicu. Kolakušić se, međutim, posljednjih dana vraća u 2013., kada je saborskim zastupnicima izabranim u Europski parlament omogućeno da zamrznu mandat, nisu morali podnijeti ostavku. Za njega je to dokaz da ga se diskriminira jer mu je MIP prije četiri mjeseca odbio zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje.


– MIP me je prevario, rekavši da ne mogu staviti mandat u mirovanje te da će odmah obavijestiti Europski parlament da mi prestaje mandat u Saboru, dok za njih 2013. to nisu učinili. Tom prevarom je meni i mojoj obitelji počinjena i ogromna materijalna šteta, pa ću putem sudova tražiti naknadu te štete, izjavio je jučer Kolakušić.


On je jako razočaran izostankom reakcije opozicije, koja je u velikoj većini podržala izvješće MIP-a. Protiv je bio jedino Jurčević, a suzdržani petero zastupnika Mosta.


– Oporbi je oduzet jedan mandat, a ona šuti. Jasno je onda da se vladajući samo mene boje, nikog drugog. Ja sam im sto puta veći problem od drugih i zato je MIP isključivo prema meni ovako postupio, zaključio je Kolakušić.


Crta domoljublja


Sve je glatko proteklo u vezi odluke MIP-a da Ivu Čaletu Cara, koji je, nezadovoljan situacijom u Domovinskom pokretu, dao ostavku u Saboru, može zamijeniti Predrag Mišić, vukovarski branitelj srpske nacionalnosti koji je izrazito prohrvatski orijentiran. Mišić je bio veliki ljubimac Velimira Bujaneca i vrlo je često gostovao u njegovoj televizijskoj emisiji u vremenu prije disolucije Domovinskog pokreta.


– Priključio sam se Domovinskom pokretu zbog mnogo razloga, ali osnovni je što sam u stranci na čelu s Ivanom Penavom prepoznao crtu domoljublja koja je Hrvatskoj potrebna, rekao je jučer Mišić.


Hrvatski sabor jučer je, minutom šutnje, odao počast trima ženama ubijenim prije 25 godina, 22. rujna 1999., na Općinskom sudu u Zagrebu, ali i svim drugim ženama žrtvama nasilja, a predsjednik Sabora kazao je kako je problem nasilja nad ženama u našem društvu još uvijek bolno prisutan. Jandroković je kolege podsjetio i da se u nedjelju, 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tragediju koja se toga dana prije 25 godina dogodila na Općinskom sudu u Zagrebu kada je u epilogu brakorazvodne parnici muškarac ubio vlastitu suprugu, njenu odvjetnicu i sutkinju, a teško ranio sudsku zapisničarku.