– Hrvatska i Cipar jedine su članice Europske unije čije stanovništvo niti lani nije osjetilo rast plaća. Kako Europska komisija, u danas objavljenom izvještaju o razvoju tržišta rada i plaća navodi u gotovo svim državama članicama Unije nominalan rast plaća lani je bio pozitivan i to uključuje i Grčku i Portugal, u kojima su pod uticajem krize i oštrih mjera štednje primanja stanovništva godinama padada. Komisija primjećuje kako je brži rast plaća lani zabilježen u članicama s nižim razinama plaća te u zemljama koje nisu članice eurozone. Međutim, značajne iznimke od zabilježenog tenda su Hrvatska i Cipar.

Naznačajniji rast plaća, iznad 5 posto, lani je bio u zemljama Baltika, Mađarskoj i Rumunjskoj. U dijelu zemalja prevladao je, međutim, rast ispod jedan posto. Među tim zemljama su Španjolska, Belgija, Finska, Italija.

U većini zemalja EU-a lani je zabilježen sličan rast plaća i u javnom i u privatnom sektoru. No, u dijelu zemalja lani su nešto brže rasle plaće u javnom sektoru nakon što su godinama bile ili zamrznute ili su rezane uslijed programa fiskalne prilagodbe. U javnom sektoru, prema podacima iz izvještaje Komisije, plaće su lani značajno smanjene u Poljskoj, stagnirale su na Cipru, u Finskoj, Italiji i Luksemburgu. Dodaje se pritom, da su u periodu od 2013. do 2015. godine značajna smanjenja plaća javnog sektora zabilježena kako na Cipru tako i u Hrvatskoj i Grčkoj, a nešto skromnija u Italiji i Sloveniji.

Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju njihova primanja taj oporavak još nisu osjetili. I još je jednu stvar ovaj dokument potvrđuje – privremeni poslovi rastući su trend u Hrvatskoj. Udio privremenih ugovora samo je u Hrvatskoj i Mađarskoj lani porastao za četiri postotna boda ili više, pri čemu kod nas takve nesigurnije poslove nudi privatni sektor, a u Mađarskom javni jer se u toj zemlji snažno koriste javni radovi. 

U više od polla članica EU-a udio privremenih poslova u ukupnoj zaposlenosti je ispod 10 posto. Hrvatska nije u toj grupi, već među onima u kojima je udio provremeno zaposlenih u ukupnoj zaposlenosti veći od 20 posto. Uz nas su Poljska, Španjolska, Portugal i Nizozemska. Manje od tri mjeseca po jednom ugovoru radi trećina svih radnika angažiranih na taj način u Hrvatskoj.