Foto R. BRMALJ
Projekt modernizacije hrvatskog školstva imao je široku društvenu potporu, a podržavali su ga i bivši HDZ-ovi ministri Dragan Primorac i Ljilja Vokić
ZAGREB Oreškovićeva će vlada prekinuti reformu kurikuluma, koja je ujesen ove godine trebala ući u eksperimentalnu primjenu u školama i modernizirati nastavu koja se već desetljećima odvija po istom obrascu. Devetogodišnja osnovna škola, ukidanje ocjena u nižim razredima, ukidanje općeg uspjeha, uvođenje fleksibilne satnice i obvezne informatike, ali i razvoj učeničkih kompetencija i vještina kojima se školstvo dosad nije bavilo, neke su od promjena koje se dovode u pitanje u Ključnim smjernicama reformske vlade za mandatno razdoblje od 2016. do 2019. godine.
Stručnjaci zabrinuti
»Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme; napraviti reviziju strategije i korekciju nedostatka na temelju detaljne analize, uz sudjelovanje svih znanstvenih disciplina, posebno STEM područja, i zainteresiranih dionika«, smjernica je koja jasno daje do znanja da kurikularna reforma na kojoj radi tim Borisa Jokića, a u narednih je nekoliko tjedana trebala ući u javnu raspravu, neće preživjeti smjenu vlasti. U pitanje će, očito, doći i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije usvojena 2014. godine, strateški dokument koji je obrazovanje i znanost svrstao među razvojne prioritete, a usmjeren je kvalitetnijem i dostupnijem obrazovnom sustavu, prilagođenom potrebama tržišta rada i globalizacije. Koliko bi revizija i »uklanjanje nedostataka« trebali potrajati u smjernicama se ne spominje, ali autori reforme ozbiljno su zabrinuti nad sudbinom hrvatskog školstva.
Jokić moli pomoć od Pantovčaka i Kaptola
– Iznenađuje nas poruka da će se zaustaviti proces kurikularne reforme. Radi se o vrijednom radu preko 600 osoba iz sustava odgoja i obrazovanja. U rad su bili uključeni svi dijelovi hrvatskog društva, od učitelja i škola, preko akademske zajednice, do predstavnika vjerskih zajednica. Očekujemo potporu hrvatske predsjednice, vladinog i nevladinog sektora te Katoličke crkve, Pravoslavne crkve i Islamske zajednice, kako ovaj vrijedan rad ne bi propao bez da su ljudi imali prilike prikazati što su napravili – komentirao je Vladine smjernice Boris Jokić.
Stopiranje reforme obrazovanja bio bi ozbiljan udarac obrazovnom sustavu i šansama da se u njemu u narednim desetljećima išta promijeni, upozorava Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Iznenađen je ovakvom najavom Oreškovićeve vlade jer, priznaje, nije očekivao da će se olako odustati od opsežnog posla na reformi koji je dosad napravljen. Nije mu jasno ni zbog čega se takav potez povlači prije nego je dokument o kurikularnoj reformi, koji je praktički završen, ugledao svjetlo dana.
– Ocjena kurikularne reforme može se donijeti samo na temelju proizvedenog kurikularnog dokumenta, a ti dokumenti nisu prezentirani. Nije mi jasno na temelju čega su procijenili da je reforma neuspješna – pita se Budak. Jednako ga čudi i najava da će na reviziju i strategija obrazovanja oko koje je na političkoj sceni postignuta visoka razina suglasnosti. »Strategija je usvojena u Saboru, a niti jedna stranka kod glasovanja nije bila protiv. HDZ je bio suzdržan, ali ne zbog sadržaja, nego zato što za provedbu strategije nisu osigurana sredstva. U međuvremenu se pokazalo da ni financiranje nije problem«, ocjenjuje Budak.
Previđena revizija
Na provedbi mjera iz Strategije obrazovanja obrazovne strategije danas radi više od 600 ljudi, a predviđeno je da se svake dvije godine vrednuje njezina provedba i ocijeni ide li ona u dobrom smjeru. Bilo bi neopravdano donijeti procjenu da s njom nešto nije u redu nakon jedne godine, jer ne postoje pokazatelji na temelju kojih bi se izveo takav zaključak – veli Budak.
Revizija strategije o kojoj se govori u smjernicama nove vlade za njega nije problem, jer ionako očekuje da će se nakon prve dvije godine provedbe neke stvari korigirati ili drukčije definirati. »Ali to je stvar o kojoj treba odlučivati Sabor«, ističe Budak.
Hoće li »otpasti« neka od najavljenih mjera i hoće li se time odgoditi rezultati reforme, po njemu nije ključni problem do kojeg će dovesti stopiranje započetih promjena.
– Opasnost je daleko veća: zaustavi li se reforma, u sljedećih 15 godina neće biti moguće pokrenuti išta slično, jer će zaposleni u sustavu izgubiti vrlo teško stečeno povjerenje da su promjene moguće – upozorava Budak.
Zanimljivo je spomenuti da su reformu podržali, između ostalih, i bivši HDZ-ovi ministri prosvjete i znanosti, Ljilja Vokić i Dragan Primorac.
