Osvetnička pornografija

Online razmjena fotki članica obitelji sve je češći oblik seksualnog nasilja. Ovdje nema moralnog kompasa

Olga Monika Menčik

Foto iStock

Foto iStock

U posljednje vrijeme sve je više hrvatskih i regionalnih Subreddita na kojima se dijele eksplicitni sadržaji



Nije novost da se u regiji već neko vrijeme koriste zatvorene grupe na određenim komunikacijskim kanalima na kojima se dijeli osvetnička pornografija, dječja pornografija, kao i osobni podaci djevojaka i žena.


No, što se događa na društvenim mrežama, poput Reddita, gdje takav sadržaj nije privatan i dostupan je svima koji ga ciljano traže? Reddit je specifičan jer u svojim »subredditima,« odnosno zajednicama, okuplja ljude koji dijele vrlo specifične interese.


Ukratko, ako imate neku zanimaciju, vrlo je vjerojatno da ćete na Redditu pronaći već izgrađenu zajednicu koja je aktivna oko te teme. No, kao i većina društvenih mreža, i ova ima svoju tamnu stranu, jer interesi oko kojih se pojedine zajednice okupljaju nisu uvijek bezazleni.


Aktivna potražnja




U posljednje vrijeme pojavljuje se sve više domaćih, hrvatskih, i regionalnih subreddita na kojima se dijele eksplicitni, nerijetko pornografski, sadržaji žena koje su članice obitelji osoba koje ih dijele.


Iz nekih je objava jasno vidljivo da žena nije svjesna činjenice da se takav sadržaj dijeli ili da uopće postoji. Ono što dodatno zabrinjava je da se fetišizira čak i sadržaj na kojem je žena potpuno odjevena i nema nikakve seksualne konotacije.


Pronaći ćete tako upite »Želi li netko masturbirati na moju ženu« ili »Hoće li netko masturbirati na moju seku,« i još puno, često incestuoznih upita koji dolaze uz objavljenu fotografiju žrtve tog čina.


Iako je Reddit anoniman pa se ne može sa sigurnošću utvrditi dob tih osoba, one nerijetko to napišu same, pa tako možemo vidjeti da dob varira od 18 pa i do 50+, a velika je vjerojatnost da su tamo prisutni i maloljetnici. Doći do tog sadržaja je jednostavno, samo trebate napraviti Reddit profil i kroz njihove pretrage pronaći takve subreddite.


Saznanje da postoji aktivna potražnja i dijeljenje takvog sadržaja dovoljno je da se žena može osjećati ugroženo i da se zapita hoće li jednog dana i njezina, potpuno neizazovna fotografija s plaže ili pak iz vlastitog doma, osvanuti na sakrivenim mjestima društvenih mreža ili privatnih grupa s ciljem ispunjavanja nečijeg fetiša.


Internet je prepun besplatne, lako dostupne pornografije. Zašto onda postoje grupe u kojima se dijeli privatni pornografski sadržaj?


Za početak, važno je napraviti razliku između osvetničke pornografije i online grupa na kojima se dijele različiti sadržaji, spolno eksplicitni materijali, materijal seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, osobni podaci osoba, neovlašteno snimljene fotografije osoba na cesti, plaži, članica obitelji i slično, naglašava Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi.



– Dok se kod osvetničke pornografije radi o neovlaštenoj distribuciji materijala koji su nastali dobrovoljno za privatne svrhe, a zatim se distribuiraju dalje bez pristanka snimane osobe, ove grupe imaju jednu posve novu dimenziju opasnosti.


Osim što se i kroz te grupe može dijeliti materijal koji bi spadao pod »osvetničku pornografiju«, u tim grupama se dijele neovlašteno snimljeni materijali nasumičnih osoba na cesti, majki i drugih članica obitelji… što predstavlja novu vrstu opasnog i neprihvatljivog ponašanja te nove oblike seksualnog nasilja.


A vezano uz motiv osoba koje to rade, kao i za svaki oblik rodno uvjetovanog nasilja, odgovor leži u moći i kontroli. Na taj način počinitelji iskazuju moć nad žrtvom, kontroliraju njihov život, pokazuju dominaciju i čine to iz vrlo jasnog razloga – zato što mogu.


U našem i dalje patrijarhalnom društvu žena se shvaća kao »vlasništvo« muškarca koji polaže prava na nju i njezino tijelo te nasiljem/seksualnim nasiljem pokazuje svoju nadmoć i kontrolu, navodi Drožđan-Kranjčec.


Ponižavanje žrtve


Tu su naravno i drugi različiti individualni motivi, od osvete, ucjene, stjecanja imovinske koristi ucjenom – ili za dodatnim sadržajem, ili ucjena za stjecanje imovinske koristi kako ne bi materijale objavili. Kada je u pitanju gledanje sadržaja osoba koje su geografski blizu, onima koji to čine takvo ponašanje daje dodatni element moći i kontrole.


Osobe koje distribuiraju taj sadržaj ne vode računa o osobi koja je na slici, snimci i tu nema razmišljanja o posljedicama za žrtvu, empatije i suosjećanja – da ima, takvo nešto ne bi niti radili.


– Isto kao i kod svih drugih vrsta rodno uvjetovanog nasilja. Ono što sigurno možemo zaključiti jest da je ovo svakako oblik nasilja koji poprima sve veće razmjere i oblike i bit će potrebni značajni napori u njegovom suzbijanju i procesuiranju.


Važno je naglasiti da je ovdje cilj da se osoba u potpunosti ponizi, da se počinitelj osveti žrtvi koja nema utjecaja niti mogućnosti da to spriječi – radi joj se iza leđa i često sazna za objavljene sadržaje puno kasnije nakon što su oni objavljeni, navela je Drožđan-Kranjčec.


Ženska soba je feministička, neprofitna organizacija civilnog društva koja je osnovana s ciljem prevencije i suzbijanja seksualnog nasilja, pružanja direktne podrške i pomoći osobama koje su preživjele seksualno nasilje te promocije i zaštite seksualnih prava.


I nakon godina rada na suzbijanju ovakvih pojava, pravnica navodi da je nemoguće unaprijed prepoznati počinitelje bilo kojeg oblika seksualnog nasilja, pa tako i ovog.


– Žrtve čiji su sadržaji podijeljeni u ovim grupama često s vremenskim odmakom saznaju za to, i to najčešće kada im se na njihove e-mail adrese, telefonske brojeve i društvene mreže počnu javljati različite osobe koje su vidjele njihove slike/snimke u okviru tih grupa.


U odnosu na osvetničku pornografiju – jako je važno educirati mlade djevojke i širiti svijest o tome s kolikim oprezom moraju postupati pri dobrovoljnom dijeljenju svojih fotografija. Nikada ne možemo znati kada će netko, u koga u tom trenutku imamo potpuno povjerenje, to naše povjerenje zloupotrijebiti i iz različitih motiva taj materijal distribuirati drugim osobama.


S druge strane, nužno je kontinuirano educirati mladiće o neprihvatljivosti ovih oblika ponašanja, odnosno svakog oblika nasilja. Kao što iz različitih primjera u ovim grupama možemo vidjeti, djevojke, žene često niti ne znaju da su fotografirane i snimane – odgovornost za zaustavljanje nasilja nije na njima!


Jednako je i kod osvetničke pornografije – žrtva nikada nije kriva niti za jedan oblik nasilja, uključujući i ovaj, poručila je Drožđan-Kranjčec.


Svaki oblik nasilja, a posebno seksualno nasilje, ostavlja teške posljedice na osobu koja ga je preživjela. Trauma seksualnog nasilja ostavlja ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice na fizički, seksualni, psihološki, socijalni i radni identitet preživjele osobe.


Intenzivan strah, stalno iščekivanje opasnosti, prisilne slike i sjećanja, depresivne smetnje, samo su neke od neposrednih posljedica preživljenog seksualnog nasilja. Ovaj oblik nasilja, neovlaštena distribucija materijala spolno eksplicitnog sadržaja, osim navedenih posljedica, za sobom nosi i dodatni segment.


Strah, nemoć, gubitak kontrole, svijest da su te slike/snimke javno objavljene, da su zauvijek dostupne online, da će se dalje širiti, da će doći do naših bližnjih ili osoba iz našeg privatnog kruga, poslovnog kruga osoba…


Vraćanje kontrole


– To je sve izuzetan pritisak na osobu i potrebna joj je stručna i efikasna psihološka podrška da se nosi sa svim posljedicama i strahovima, stabilizira svoj svakodnevni život i dođe do toga da može dalje normalno funkcionirati.


Ono što je najvažnije za život osobe koja je preživjela bilo koji oblik seksualnog nasilja je vraćanje kontrole – kontrole u njen privatni život, nad njenom seksualnošću, svakodnevnim rutinama i pravdom koju želi postići, ističe sugovornica.


Jedna od neobičnih pojava u tim grupama jest poticanje incesta. Naime, neki članovi povremeno predlažu slanje fotografija, ne nužno nagih, svojih supruga, sestara, majki, a drugi im te želje ispunjavaju.


Zatim te fotografije nude za »ocjenjivanje« te za razmjenu za tuđe ženske članove obitelji. Drožđan-Kranjčec objašnjava kako je, nakon velikog broja slučajeva problematike seksualnog nasilja i prepoznavanja njegovih temeljna obilježja i specifičnosti, ovaj oblik postupanja ne iznenađuje.


– Počinitelj seksualnog nasilja može biti bilo tko, članovi/ice obitelji, prijatelji/ce, poznanici/e, nepoznate osobe. Počinitelji seksualnog nasilja su najčešće žrtvi poznate osobe, a djeca najčešće seksualno nasilje doživljavaju u obitelji.


Tako da ne začuđuje razmjena fotografija članica vlastite obitelji. Ovo pokazuje kako kao društvo u potpunosti gubimo kompas i moralnu dimenziju kada je pitanje nanošenje štete drugim osobama, pa čak i nama najbližim osobama, članovima i članicama vlastite obitelji.


To je jedna od posljedica patrijahalnog okruženja, položaja žena u društvu i u vlastitim obiteljima. Kada počinitelji snime fotografije svojih članica obitelji i distribuiraju ih na ovaj način – čine to jer mogu, to je njihovo vlasništvo – to su »njihove fotografije« jer su to »njihove žene«.


A i vjerojatno misle da će kroz te grupe ostati i anonimni što im daje osjećaj sigurnosti. Ovo je i odgovor na pitanje trebaju li se žene brinuti i u vlastitom domu. S obzirom na sve veću pojavnost novih oblika nasilja nad ženama, koje se prvenstveno javlja online, a i na sva istraživanja koja pokazuju kako je upravo dom najnesigurnije mjesto za djecu i žene, zaključak je svakako da žene nisu sigurne u vlastitom domu. A kada govorimo o ovakvoj distribuciji fotografija/snimaka, samo govorimo o novom modelu izloženosti žena rizičnim situacijama i nasilju, navela je Drožđan-Kranjčec.


Razmjena fotografija na kojima se nalaze žene, majke ili sestre onih koji ih šalju nije specifična za naše društvo i našu regiju, dodala je. Problem nasilnih oblika ponašanja, uključujući i ovaj, karakterističan je za svako društvo, državu, svaki dio svijeta.


Pitanje je samo što i koliko kao društvo činimo da to spriječimo, koliko radimo na prevenciji, na kažnjavanju počinitelja, koliko ulažemo u pružanje podrške osobama koje su doživjele takav oblik kriminaliteta i općenito kako kao društvo osuđujemo svaki oblik nasilja. Takvih platformi, stranica i grupa ima izuzetno puno i predstavljaju novi globalni problem.


Zakonodavno utemeljenje


Pitanje osvetničke pornografije tema je u našem stručnom prostoru već jako dugo, ali je zakonodavno utemeljenje kao propisivanje novog kaznenog djela dobilo tek nedavno. U 2021. godini je u Hrvatskoj propisano novo kazneno djelo »Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja« što je u stvari ono što nazivamo osvetničkom pornografijom.


Uz osnovni oblik ovog kaznenog djela, propisano je kažnjavanje za korištenje takozvane deep fake tehnologije kojom se manipulira snimkom tako da se fizički izgled osobe računalno obradi pa izgleda kao da je na snimci osoba koja to zapravo nije. Također, ukoliko se snimke spolno eksplicitnog sadržaja korištenjem računalnog sustava ili mreže dijele širokom krugu osoba, predviđeno je i teže kažnjavanje.


– Prema dostupnim podacima, od kada imamo novo kazneno djelo, u 2022. prijavljeno je 35 slučajeva osvetničke pornografije, a u 2023. godini njih 54. Ali svakako je, osim samog propisivanja kaznenog djela, nužno raditi kontinuirano na prevenciji i sprečavanju samog počinjenja, učinkovitom pronalasku počinitelja i brzom i efikasnom »skidanju« tih materijala od strane nadležnih tijela jednom kada ona i završe u online svijetu.


Mlade osobe u značajnom su riziku od ovakvog oblika kriminaliteta. Istraživanje koje je proveo BBC pokazalo je da je prosječna dob žrtava dijeljenja ovakvog sadržaja 25 godina, da su pronađene i žrtve u dobi od 11 godina, a da oko 30 posto slučajeva obuhvaća mlade osobe ispod 19 godina starosti.


Navedeno ukazuje na rizični indikator – osobe mlađe životne dobi, ali naravno i spol – jer su i u ovom slučaju, kao i u drugim slučajevima seksualnog nasilja u velikoj većini od preko 90 posto žrtve žene, djevojčice i djevojke, navela je pravnica i posebno naglasila nužnost kontrole pristupa i korištenja interneta za djecu.


– Ne samo da roditelji trebaju više nadzirati djecu u korištenju društvenih mreža i drugih platformi, nego se apsolutno treba više ulagati u preventivne programe od najranije dobi kako bi se djecu učilo o prihvatljivim oblicima ponašanja u online svijetu, kako bi ih se učilo o opasnostima koje prijete, kako da se zaštite i preveniraju ovakve oblike postupanja.


Ali nije jedini faktor raditi s djecom, nego i s roditeljima. Kako online svijet napreduje iz dana u dan, važno je raditi i s roditeljima kako bi oni mogli pratiti »suvremene trendove« i biti adekvatan korektiv svojoj djeci.


Istraživanje Ženske sobe iz 2019. godine pokazalo je da svaki peti roditelj nikada nije razgovarao sa svojim djetetom o opasnostima na internetu, dok svaki drugi to čini samo ponekad. Isto istraživanje pokazalo je određene zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da je nužno s djecom raditi na ovom problem, navela je Drožđan-Kranjčec.


Još jednom je ponovila kako je oporavak od svakog oblika seksualnog nasilja moguć te da je na putu oporavka ključna podrška okoline, kao i stručna pomoć.


– Naša poruka svim osobama koje su preživjele ili trenutno preživljavaju seksualno nasilje je – niste krive i niste same. Mi smo uz vas što god odlučile i uvijek ćemo vam pružiti bezuvjetnu podršku. Ukoliko vam je potreban razgovor, savjet, podrška, slobodno nam se javite, zaključila je Anamaria Drožđan-Kranjčec.


Tomislav Ramljak: Najveći problem normalizacija neprihvatljivih ponašanja


Osvetnička pornografija je jedan od čestih razloga suicida adolescenata, stoga je vrlo važno ozbiljno shvatiti posljedice takvog ponašanja, koje zahtijeva dugoročnu terapiju s ciljem boljeg oporavka žrtve, istaknuo je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.



– Ako fotografije ili videozapisi nisu izbrisani s interneta, oporavak je teži i dugotrajniji, jer žrtva mora živjeti s činjenicom da taj eksplicitni sadržaj još netko gleda i moguće je da će biti prepoznata u zajednici. Odrasle osobe koje su bile žrtve dijeljenja intimnog sadržaja najčešće brine namjerno sramoćenje i narušavanje njihovog ugleda, dok mladi najveći strah imaju od toga da će im ljudi prilaziti samo kako bi s njima imali seksualne odnose, te da neće moći ostvariti kvalitetnije dugoročne odnose.


Dio žrtava koje ne dobiju podršku i ne potraže pomoć mogu upasti u zaista teška stanja, ali pomoći uvijek ima i treba je što prije potražiti, rekao je Ramljak.


Nažalost, sve dostupnija pornografija pomiče granice normalne seksualne fantazije, a među traženijim pojmovima na legalnim pornografskim stranicama su oni vezani za pojam incesta – time se to normalizira i postavlja svojevrsni trend.


– Vrlo često se ne razmišlja o posljedicama koje ostavljaju osobi koja je snimana, nego se želi dobiti svojevrsni status u takvim grupama. Rekao bih da je to već patološko ponašanje za koje je nužno da se snose posljedice, zato su i kazneni zakoni izmijenjeni jer se želi stati tome na kraj i zaštititi žrtve.


Svakako da je normalizacija takvih neprihvatljivih ponašanja najveći problem, pokreće se trend koji je daleko od prihvatljivog društvenog ponašanja i zato se to sve i odvija u manjim i zatvorenim grupama ljudi.


Voajerizam je oduvijek prisutan u našem društvu, a dolazak interneta ljudima s takvim sklonostima dao je prostor za povezivanje i hranjenje svog seksualnog nagona. Veliki problem je što je dolaskom interneta poraslo seksualno zlostavljanje djece, baš u svrhu razmjene i prodaje između pedofila, jer je zbog broja grupa za razmjenu takvog sadržaja porasla i potražnja za njim, naveo je Ramljak.


Kao najveći problem ističe uklanjanje takvog sadržaja s interneta, kao i provođenje dokaznih radnji. Kazne u visini od jedne do tri godine vidi kao potpuno neadekvatne.


– One moraju parirati omjeru emocionalne i psihološke štete, kao i narušenom ugledu žrtve, a kod nas su, koliko znam, to i dalje najčešće uvjetne kazne. Ključno je kod ovih slučajeva da žrtva prijavi policiji ukoliko pronađe takav sadržaj na internetu ili bude direktno ucijenjena navedenim eksplicitnim snimkama, naveo je Ramljak.


Razotkrivanje balkanskih predatora


Brojni aktivisti, novinari i istraživači ovom se temom bave već neko vrijeme. Članice Udruženja za osnaživanje i razvoj građanki i građana »OsnaŽene« tri su mjeseca radile na raskrinkavanju raznih Telegram grupa u kojima se dijelila osvetnička pornografija, dečja pornografija te osobni podaci devojaka. Istraživanje su objavile početkom lipnja, od kada im neprekidno stižu ozbiljne prijetnje.


Razotkrivajući balkanske predatore u Telegram grupama došle su i do hrvatskih predatora i žrtava. Naime, jedan od težih slučajeva osvetničke maloljetničke pornografije koji su otkrile je na području Primorsko-goranske županije, što je prijavljeno policiji.