Prema novom režimu, pacijenti bi trebali primati kemoterapiju šest tjedana prije operacije, čime imaju veće izglede da pobijede bolest
povezane vijesti
RIJEKA – Nova studija, koju je financirao Cancer Research iz Velike Britanije, pokazuje da kemoterapija primijenjena prije operacije u ranoj fazi raka debelog crijeva za 28 posto smanjuje opasnost povrata te bolesti. Iako se sada kemoterapija aplicira poslije operacije kako bi se smanjila mogućnost povrata bolesti, prema novom režimu pacijenti bi trebali primati kemoterapiju šest tjedana prije operacije, čime imaju veće izglede da pobijede bolest, navode autori studije FOXTROT, koju su vodila sveučilišta u Birminghamu i Leedsu i obuhvatila su 1.053 pacijenta u 85 bolnica u Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj i Švedskoj.
Kako objašnjava predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka prof. dr. Ivana Mikolašević, riječ je o neoadjuvantnoj kemoterapiji koju onkološki bolesnik prima prije primarnog liječenja. Cilj takvog pristupa je najčešće smanjenje veličine tumora prije nego što se prijeđe na druge oblike liječenja, poput operacije, a primjenjuje se i kod drugih sijela raka.
Različiti čimbenici
– Ovakvim pristupom možemo neoperabilni tumor koji zahvaća druge organe učiniti operabilnim i tako smanjiti operativni rizik. Također, na taj način možemo uništiti tumorske stanice koje nisu vidljive na slikovnim pretragama i uživo pratiti kako tumor reagira na liječenje. Zbog ovih prednosti takav pristup u liječenju već sad je standard u mnogim sijelima poput raka dojke, raka završnog debelog crijeva, pluća, mokraćnog mjehura, prostate i jajnika.
Hoćemo li se odlučiti za neoadjuvantni pristup ovisi o više različitih čimbenika, poput vrste tumora, stadija bolesti, cilja liječenja, poput ublažavanja simptoma ili usporavanja rasta, kao i o individualnom odgovoru svake osobe na različite lijekove. Klinička ispitivanja su pokazala da je uporaba neoadjuvantne kemoterapije ekvivalentna adjuvantnoj terapiji u smislu ukupnog preživljenja, ističe Mikolašević.
Prema njezinim riječima, u slučaju raka debelog crijeva, petogodišnja stopa preživljenja samo nakon operacije bez adjuvantnog liječenja iznosi između 60 i 80 posto za visokorizični stadij II i 30 do 60 posto za stadij III raka debelog crijeva. Adjuvantna kemoterapija s 5-fluorouracilom i folinskom kiselinom poboljšava preživljenje za 22 posto kod stadija II i III bolesti u usporedbi sa samo praćenjem.
– Kod stadija bolesti III dodavanje oksaliplatine uz standardnu kemoterapiju dovodi do petogodišnjeg preživljenja ovakvih pacijenata od 80 do 82 posto.
FOXTROT studija obuhvatila je pacijente s visokorizičnim operabilnim rakom debelog crijeva radiološkog stadija T3-4, N0-2, M0. U studiju su bila uključena 1.053 pacijenta u 85 bolnica. Pacijenti su nasumično raspoređeni u neoadjuvantnu skupinu koja je šest tjedana prije operacije primala kemoterapiju oksaliplatin-fluoropirimidin plus još 18 tjedana postoperativno, a druga kontrolna skupina primala je kemoterapiju tijekom 24 tjedna postoperativno.
Primarni krajnji ishod ove studije bila je pojava rezidualne bolesti ili recidiva karcinoma debelog crijeva unutar dvije godine. Rezultati su pokazali da se recidiv javio kod 16,9 posto bolesnika iz neoadjuvantne skupine naspram 21,5 posto kod kontrolne skupine, što je odgovaralo 28 posto nižoj stopi recidiva kod neoadjuvantne kemoterapije, pojašnjava Mikolašević.
Nizak odaziv na preventivne preglede
S obzirom na to da se u slučaju ove studije radi o ranim fazama raka debelog crijeva, važnost preventivnih programa koji, osim ranog otkrivanja, omogućavaju i uspješnije liječenje oboljelih, očita je. – Ono što stalno naglašavamo je upravo važnost preventivnih pregleda jer jedino na taj način možemo karcinom debelog crijeva, ali i druge maligne bolesti otkriti na vrijeme kad je uspjeh liječenja velik. Nažalost, u Hrvatskoj je odaziv populacije na preventivni program za otkrivanje raka debelog crijeva nizak i svakako svi skupa moramo raditi na osvješćivanju opće populacije o važnosti preventivnih pregleda, kaže dr. Jasna Marušić. |
Porast obolijevanja
Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Kolon, rektum, rektosigma i anus zajedno u incidenciji sudjeluju s 16 posto, odnosno 2.007 novooboljelih u muškaraca i 13 posto, odnosno 1.389 novooboljelih u žena u 2020. godini, prema Hrvatskom registru za rak. U istoj godini od ove je bolesti umrlo 1.227 muškaraca i 842 žene, a riječ je o najčešćem raku u svijetu, s 1,7 milijuna dijagnoza godišnje. Unatoč adjuvantnoj kemoterapiji, gotovo trećina bolesnika dobije recidiv bolesti.
– Trenutačno se pacijenti oboljeli od raka debelog crijeva u našoj ustanovi, prateći europske i svjetske smjernice za liječenje karcinoma, još uvijek rutinski liječe prvo kirurškim zahvatom. Nedavno smo, osobito za tumore debelog crijeva, uveli mogućnost primjene kemoterapije putem elastomerske pumpe, odnosno tzv. kućne kemoterapije, što svakako vjerujemo da će pacijentima olakšati liječenje i povećati kvalitetu života. Neoadjuvantna sistemska terapija još nije standard liječenja u raku debelog crijeva, osim kod rektalnog karcinoma gdje se kemoradioterapija prije resekcije pokazala korisna i standard je u liječenju lokalno uznapredovale bolesti. Vjerujemo da će rezultati ove studije dovesti do promjena u načinu liječenja i ove skupine naših bolesnika. Primjena kemoterapije prije operacije mogla bi spriječiti ponovnu pojavu raka bez potrebe za novim skupim lijekovima ili tehnologijama. Također, važno je istaknuti da pacijenti u navedenoj studiji nisu imali više kirurških komplikacija, što je također vrlo ohrabrujuće i vidimo da bismo jednostavnom promjenom redoslijeda liječenja mogli postići bolje rezultate i dulje preživljenje naših bolesnika, a bez povećanog troška liječenja, kaže dr. Jasna Marušić, voditeljica Dnevne bolnice Klinike za radioterapiju i onkologiju i voditeljica tima za liječenje tumora probavnog sustava.
Klinička ispitivanja
Dva daljnja klinička ispitivanja su u tijeku, kako napominje Marušić, i to FOXTROT-2 i FOXTROT-3, kako bi se ispitalo imaju li i stariji pacijenti koristi od kemoterapije prije operacije i kako bi se ispitalo smanjuje li dodavanje više kemoterapijskih lijekova prije operacije šanse za povratak raka.
– Na Klinici za radioterapiju i onkologiju prije pet mjeseci definirali smo timove liječnika koji se usko bave pojedinim tumorskim sijelima i voditelje pojedinih timova jer je onkologija izrazito propulzivno područje medicine i brojni su novi i inovativni načini liječenja. Tako, naprimjer, imamo tim liječnika koji se bavi tumorima probavnog sustava, a gdje se ubraja i karcinom debelog crijeva. U bliskoj budućnosti, a nadamo se i priljevu novog kadra, osim usmjerenja na tumorska sijela, primjerice tumore probavnog sustava, liječnike će se usmjeravati da se detaljno bave samo jednim ili dvama tumorima, primjerice rakom tankog i debelog crijeva. To je nužno jer ono što nas u vrlo skoroj budućnosti očekuje je tzv. personalizirana medicina. Ključ koncepta personalizirane medicine je u prilagođavanju tretmana pacijentu, što rezultira postizanjem maksimalnog terapijskog učinka i sigurnosti tretmana, ističe Marušić.
