Rasprava o uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatsku treba biti šira, uključiti sve relevantne dionike, posebno mlade koji se to najviše tiče, a nagađanja i polu informacije su prostor za nesporazume. rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu Kluba zastupnika Možemo! o vojnom roku.

Klub Možemo! organizirao je u Hrvatskom saboru okrugli stol na temu “Vojni rok u 21. stoljeću: opravdanost, izazovi i alternative” s ciljem poticanja rasprave o obveznom vojnom roku u kontekstu suvremenih sigurnosnih izazova i društvenih potreba.

Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske protiv je vraćanja obveznog vojnog roka, smeta ga, kaže što ‘mladi nisu konzultirani’. Ustvrdio je da je ministar obrane “eksplicitno najavio” kako će se raditi na tome da se “demotivira mlade od korištenja priziva savjesti”.

Zastupnica Možemo! Ivana Kekin, koja je u ime organizatora moderirala okruglim stolom, rekla je kako je neprihvatljivo da u situaciji kada se sigurnosna arhitektura cijele Europe mijenja, imamo predsjednika Vlade koji odbija komunicirati s predsjednikom Republike.

„Ne možemo si priuštiti luksuz da se zbog nečijih osobnih sukoba hrvatska sigurnost dovodi u pitanje”, dodala je Kekin i pozvala premijera da zajedno s predsjednikom RH sazove Vijeće za nacionalnu sigurnost.

Kekin: Predstavnici Ministarstva obrane i Ureda predsjednika RH odbili sudjelovati

U javnu raspravu o tome kakav nam vojni rok trebaju se uključiti svi relevantni sudionici, istaknula je Kekin, dodavši kako su na okrugli stol kojeg je organizirao Možemo!, pozvani predstavnici Ministarstva obrane i Ureda predsjednika RH ali da su odbili sudjelovanje.

Da je potrebna javna rasprava o vojnom roku složila se i prof. Marta Zorko sa Fakulteta političkih znanosti jer, kako je kazala, nagađanja i polu informacije su prostor za nesporazume.

Vojni analitičar Igor Tabak rekao je kako je tema vojnog roka politička tema, koja se u Hrvatskoj kotura zadnjih devet godina, periodički i s jako malo promjena.

„I dalje od Ministarstva nismo vidjeli nekakav ozbiljan koncept na papiru, nekakvu službenu varijantu”, rekao je Tabak, dodavši da odmrzavanje obveznog vojnog roka traži odluku Sabora.

Ocijenio je kako se puno toga prelama na unutarnjoj politici, dobrim dijelom na odnosu predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OSRH te Vlade, odnosno Ministra obrane. Tabak smatra kako je još neko vrijeme ‘teško očekivati promjene bez da se dogovore’.

Nije tajna da Ukrajina i Rusija izbjegavaju u borbu slati mlade ljude, među ostalim i radi demografije, ne žele ugroziti populaciju u fertilnoj dobi, rekao je, uz ostalo Tabak.

Napominje kako se nigdje ne spominje, primjerice, uvođenje upravljanja dronovima u školama, poticanje modelarskih klubova operatera dronova i slično. „Mi i dalje pričamo u služenju vojnog roka kao 1985. godine”, dodao je Tabak.

Praksa Europskog suda – maksimalno trajanje civilnog služenja jedan i pol puta u odnosu na vojni rok

Prema dosad objavljenim informacijama, kako je rečeno u raspravi, obvezni vojni rok trebao bi krenuti sredinom godine, a tome moraju prethoditi izmjene Zakona o obrani i još nekih zakona.

Vojni rok trajao bi 40 radnih dana i provodio se u tri grada, Kninu, Požegi i Slunju. Na služenje trebali bi biti pozvani mladići koji pune 18 godina, a za vrijeme obuke primali bi naknadu od 900 ili 1000 eura.

Oni zaposleni imali bi zajamčeno čuvanje radnog mjesta, a poslodavci čiji radnici odlaze na služenje vojnog roka, dobivali bi naknadu.

Pritom je najavljeno demotiviranje mladih od priziva savjesti na način da bi civilno služenje trajalo dulje, a nije poznato hoće li se povlastice odnositi i na one koji hoće civilno služenje.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimunović Einwalter upozorila je kako je priziv savjeti ustavna obveza i bez izmjena Ustav se ne može izbjeći. Naglašava da to nije apsolutno pravo i može se ograničiti, pri čemu će, kaže, ključno biti kako će se dokazivati i tko će o tome odlučivati.

Prema praksi Europskog suda za ljudska prava, maksimalno trajanje civilnog služenja je jedan i pol puta u odnosu na ono kako je određen vojni rok, bolje je motivirati nego penalizirati, poručila je Šimonović Einwalter.