Riječ je o ženama koje imaju više od 32 godine staža i nemaju uvjete za prijevremenu mirovinu, odnosno 55 i pol godina života, a kojima HZZ naknade prestaje isplaćivati po starom, u dobi od 55 godina, a uvjete za mirovinu stječu tek nakon šest mjeseci
Oko 3.500 nezaposlenih žena koje imaju više od 32 godine staža te su trebale primati trajnu novčanu naknadu sve do stjecanja prvog uvjeta za umirovljenje, odnosno prijevremene starosne mirovine, svakodnevno ostaje zakinuto za ovu državnu pomoć premda još nisu otišle u penziju. Naime, prošlogodišnjim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju postupno se povećava dobna granica za odlazak žena u mirovinu, i to za šest mjeseci svake godine. Do 2020. žene će, kao i muškarci, odlaziti u mirovinu u dobi od 65 godina za punu starosnu, odnosno sa 60 godina za prijevremenu starosnu mirovinu. Trenutni je uvjet za odlazak u prijevremenu mirovinu za žene 55 i pol godina, ali HZZ naknade prestaje isplaćivati po starome, u dobi od 55 godina. Budući da su za muškarce uvjeti odlaska u mirovinu ostali identični, na njih se ove izmjene ne odnose.
– Trenutno je oko 1.200 žena ostalo bez naknade za nezaposlene zbog toga što HZZ u rješenju koje donosi za ove osobe navodi datum prestanka prava na naknadu pozivajući se na datum 55. rođendana. Zavod ima dvostruku normu jer u rješenju piše da osoba ima pravo na naknadu do stjecaja prvog uvjeta za mirovinu, veli Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koji će upravo ovo pitanje danas postaviti u Saboru i tražiti od ministra rada Miranda Mrsića da se ova nepravda ispravi.
O tome su upozorili i u Hrvatskoj udruzi sindikata, gdje smatraju da je riječ o propustu administracije kojim se čini šteta tisućama nezaposlenih žena.
– Umjesto navođenja datuma kad osoba napuni 55 godina života, dovoljno je navesti formulaciju “do stjecanja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu”, ali do sada HZZ to nije ispravio jer očito nema sluha, kazao je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a. Pozivajući se na Zakon o posredovanju pri zapošljavanju, kaže da se sporni datum uopće ne mora upisivati.
U HZZ-u tvrde pak da rješenje o naknadi ne mogu izdati bez datuma, a tražili su tumačenje iz Ministarstva rada, gdje im je rečeno da moraju primjenjivati one propise koji su vrijedili u trenutku donošenja ovog rješenja.
Naime, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju također je doživio izmjene, i to u listopadu 2010. godine. Prije tog datuma za dobivanje prava na trajnu naknadu dovoljno je bilo ispuniti samo jedan uvjet – provesti na radu 32 godine. Sada je, pak, uz radni staž, potrebno da osobi nedostaje do pet godina do ispunjenja uvjeta za stjecanje prava, i to na punu starosnu mirovinu.
– Žene kojima s 55 godina istječe pravo na trajnu naknadu, a prema tumačenju Ministarstva nemaju pravo na produženje ovog prava, ostaju bez primanja tek nekoliko mjeseci, naravno i to je puno. No, još je gora situacija za žene prema novim propisima, upozoravaju u HZZ-u. Naime, uvjeti za žene su mnogo rigorozniji te su izjednačeni s onima za muškarce. Primjera radi, ukoliko žena ostane bez posla u dobi od 52 godine nakon 32 godine radnog staža, više nema pravo na trajnu naknadu do umirovljenja jer joj do pune mirovine nedostaje više od pet godina. Time će ova nezaposlena radnica primati naknadu maksimalno 450 dana. Nakon toga ostaje bez ikakvih primanja, a k tome joj se svake godine uvjet za odlazak u mirovinu povećava. U bezizlaznoj je situaciji budući da su šanse za novim zaposlenjem u toj dobi minimalne.
Prema prethodnim propisima, trajna je naknada iznosila 1.200 kuna. Sada za prva tri mjeseca iznosi 70 posto, a za preostalo vrijeme 35 posto od osnovice, koja se utvrđuje prema zadnjem tromjesečnom prosjeku plaće umanjenom za doprinose. Najviši iznos naknade ne može biti viši od 70 posto, odnosno od 35 posto iznosa prosječne plaće u Hrvatskoj, a što u pravilu znači da se naknada nakon tri mjeseca penje maksimalno do 1.800 kuna. U HZZ-u stoga kažu da mnogi radije odlaze u prijevremenu mirovinu, iako će time ona ostati trajno umanjena, nego da primaju niske naknade s burze rada.