NL arhiva
Da je u nas provedena istraga događaja, pozicija Hrvatske i pilota bila bi danas, pravno i moralno, puno lakša. Nažalost, istraga je izostala i Srbija nas je uhvatila na krivoj nozi i destabilizirala, smatra Anto Nobilo
povezane vijesti
ZAGREB – Nakon početne potpune negacije događaja za koji se u Srbiji pripremaju optužnice za četvoricu naših pilota, u Hrvatskoj se polako kristaliziraju dva službena argumenta, 7. kolovoza 1995. napadnuta je na području BiH srpska izbjeglička kolona, ali zato što su u njoj bili i dijelovi poražene krajiške vojske i drugi, da je tu bilo elemenata ratnog zločina, Haag bi to sigurno procesuirao. I nakon toga slijedi zaključak koji je formulirao premijer Andrej Plenković, da će hrvatske vlasti koristiti sve mehanizme kako bi se zaštitilo pilote.
Odvjetnik Anto Nobilo, koji je u svojoj karijeri branio i haškog optuženika Tihomira Blaškića, smatra da su oba spomenuta argumenta nedostatna.
Pravni koraci
– Nisu mi poznate činjenice o tom raketiranju kolone, ali ne može se u ovom slučaju pozivati na Haški tribunal. Kad je riječ o Hrvatskoj, u Haagu su vođeni postupci protiv Ante Gotovine, Mladena Markača, Ivana Čermaka i tako dalje i Tužiteljstvo je radilo na događajima koje su mogli povezati s njima. Međutim, u bazi podataka u Haagu su podaci o velikom broju kaznenih djela koja nisu mogli, po zapovjednoj liniji, povezati izravno ni s kim od navedenih. I zato to nisu procesuirali. Tu bazu podataka stavili su na raspolaganje državama s prostora bivše Jugoslavije i vjerujem da se njom koristi i tužiteljstvo u Srbiji. Ne tvrdim da su u Haagu zaključili da je taj napad bio ratni zločin, ali da se ne može pripisati Gotovini ili Čermaku, pa se stoga nisu time bavili. Možda su zaista ocijenili da tu nije bilo elemenata ratnog zločina. Ja samo upozoravam da to što ovaj slučaj nije procesuiran u Haagu, ne znači samo po sebi da je Haško tužiteljstvo odbacilo mogućnost da je u pitanju bio ratni zločin, rekao nam je jučer Nobilo.
Što se tiče teze da je naoružanje krajiške vojske u povlačenju bilo legitiman cilj hrvatskih ratnih zrakoplova, a da se civili poginuli i ranjeni kao kolateralne žrtve jer su bili pomiješani u koloni s vojnicima, Nobilo kaže da se takvo što moglo utvrditi isključivo u istrazi.
Suđenje u odsutnosti je nemoć države
Ako optužnice protiv četvorice hrvatskih pilota postanu pravomoćne, izvjesno je da će se njima u Srbiji suditi u odsutnosti. Olujić je ostao poznat po tome što kao glavni državni odvjetnik nije htio podizati optužnice za ratni zločin protiv Srba koji nisu bili dostupni hrvatskim vlastima. – Nisam bio voljan pokretati takve postupke iz razloga što se time izražava nemoć države, sudi se nekome tko nije prisutan. Osim toga, čak i ako netko bude osuđen u odsutnosti, suđenje mu se mora ponoviti u slučaju da naknadno postane dostupan. Zato se suđenja u odsutnosti više koriste u političke svrhe, ja to nisam htio kao glavni državni odvjetnik, kolega Šeks koji je došao nakon mene jest, ali znamo kako mu je to završilo, rekao nam je Olujić. |
– Imamo, dakle, više ubijenih i ranjenih izbjeglica i svaka koliko-toliko uređena država morala bi u toj situaciji poduzeti određene pravne korake. Vojna policija i SIS trebali su, u suradnji s Državnim odvjetništvom, provesti ozbiljnu istragu. Neovisno o tome što su civili možda bili izmiješani s vojnicima, iako potonjih nije tada bilo među stradalima. Koliko je tih vojnika bilo u izbjegličkoj kolini? Meni se čini da nije bilo opravdano napasti kolonu ako su u njoj bila dva, tri vojnika. Istraga bi pokazala u kojim se to točno okolnostima zbilo i ako bi njezini rezultati išli u prilog pilotima, Državno odvjetništvo bi to konstatiralo i gotova rasprava. Sada bi Hrvatska mogla izvaditi taj dokument i njime odgovoriti na najavu optužnica iz Srbije. Pozicija Hrvatske i pilota bila bi danas, pravno i moralno, puno lakša. Nažalost, istraga je izostala i Srbija nas je uhvatila na krivoj nozi i destabilizirala, naglašava Nobilo. On razmatra i mogućnost da su hrvatski piloti ipak počinili ratni zločin, makar i nekom greškom.
– To bi značilo da vlast zataškava ratni zločin. Kažu baš nas briga, mi ćemo zaštititi naše pilote, država stoji iza njih. Reakcija je bila grozna, nije mogla biti gora. Hrvatsko pravosuđe bi u ovoj fazi trebalo zatražiti od Srbije cijeli spis i obraditi ga, smatra Nobilo.
Srbija glumi
I odvjetnik Željko Olujić ima veliko iskustvo zastupanja vojnika optuženih za ratni zločin. Za njega je itekako važno to što Haški tribunal nije procesuirao napad na kolonu u blizini Bosanskog Petrovca.
Srbija ne može postati neki mini Haag, drži Željko Olujić / NL arhiva
– U odnosu na te inkriminacije, Haag je, ne znam više točno u kojem predmetu, rekao da nema dokaza kako bi se pokrenuo kazneni progon. To, naravno, ne znači da se takav postupak ipak sada ne može pokrenuti ako postoji osnovana sumnja. No, s tim se civilima navodno povlačila i vojska, a u tom slučaju se onda ne može govoriti o ratnom zločinu. Ako je hrvatska avijacija uopće djelovala, što nije do kraja jasno. Najnormalnije bi bilo, temeljem ugovora između Hrvatske i Srbije, da, ako su u Srbiji došli do nekih novih spoznaja koji ukazuju da je počinjeno kazneno djelo, njihovo tužiteljstvo to proslijedi hrvatskom Državnom odvjetništvu. Nije dopustiva univerzalna jurisdikcija, na osnovu koje Srbija glumi nekakav mini Haag, unatoč toga što neke zemlje, poput Francuske ili Engleske, poznaju institut univerzalne jurisdikcije. S obzirom na bilateralni ugovor i dosad zapravo korektne odnose hrvatskog i srpskog pravosuđa kad su u pitanju kaznena djela ratnog zločina, univerzalna jurisdikcija Srbije nije prihvatljiva, kazao nam je Olujić.
