Dobro punjenje državne blagajne olakšat će rebalans premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Marku Primorcu / Foto PATRIK MAČEK/PIXSELL
Odšteta i kamate MOL-u više su od 1,8 milijardi kuna, a koliko je teška odšteta, pokazuje to da je Vladina ponuda sindikatima za povećanje osnovice od četiri posto od 1. listopada i dodatno povećanje od dva posto od 1. travnja, teška 1,9 milijardi kuna godišnje
povezane vijesti
ZAGREB – O dogovoru Vlade i sindikata u javnom sektoru ovisi koliko će dodatnog novca država u rebalansu ovogodišnjeg proračuna morati osigurati za isplatu plaća 240 tisuća zaposlenih u državnom sektoru i javnim službama, ali kakav god taj dogovor bude, povećat će izdatke za proračunske plaće za nekoliko stotina milijuna kuna. I dok su iznad dogovora Vlade i sindikata, pa i izdataka koji će stvoriti taj dogovor još uvijek upitnici, jasno je da će najveći pojedinačni dodatni trošak koji će Vlada morati osigurati u jesenskom rebalansu biti onaj za plaćanje presude Arbitražnog suda pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) po kojem Hrvatska mađarskom MOL-u mora platiti naknadu štete u iznosu od 183,94 milijuna američkih dolara te zatezne kamata u iznosu od 51,55 milijuna dolara. Na naše pitanje je li Hrvatska možda već platila taj iznos ili će ga tek platiti, iz Ministarstva financija odgovorili su da će se »sredstva za plaćanje obveza po presudi osigurati izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godinu«.
Signali iz Mađarske
Pitanje ugovora koje je sklopila Vlada Ive Sanadera i MOL, a koji propisuju način na koji se upravlja Inom, ponovo je aktualizirano kad je otkrivena plinska afera u kojoj je Ina oštećena za oko milijardu kuna. Ta je afera još jednom razotkrila činjenicu da uprava Ine, u kojoj po tri predstavnika imaju Vlada i MOL, ne zna ili ne mora znati da direktori s četvrte razine upravljanja Inin plin proizveden u Hrvatskoj mogu prodavati po višestruko nižim cijenama od tržišnih kako bi razliku priskrbili svojoj privatnoj tvrtki, odnosno sebi. Vlada sada inzistira na promjeni načina upravljanja Inom, odnosno na povratku modelu koji je propisan Zakonom o trgovačkim društvima, ali signali koji zasad stižu iz MOL-a ne ukazuju na to da je ta kompanija spremna na takav zaokret. |
Održiv deficit
To znači da će u rebalansu proračuna koji bi Vlada trebala predstaviti u sljedećih mjesec dana, država, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, morati odvojiti više od 1,8 milijardi kuna za plaćanje odštete i kamata. Ipak, u Vladi i dalje vjeruju da će biti moguće održati deficit proračuna na 2,8 posto BDP-a, čemu će uglavnom pridonijeti veći prihodi od PDV-a koje stvara inflacija.
Koliko je teška isplata odštete MOL-u, najbolje pokazuje to da je Vladina ponuda sindikatima koja znači povećanje osnovice od četiri posto od 1. listopada i dodatno povećanje od dva posto od 1. travnja sljedeće godine, teška 1,9 milijardi kuna godišnje. Povećanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru od četiri posto, koje je dogovoreno od 1. svibnja ove godine, bilo je vrijedno 850 milijuna kuna. Odšteta i kamate koje država mora platiti MOL-u pokrivaju čak godinu i pol isplate doplatka za djecu za gotovo 250 tisuća djece u Hrvatskoj.
No, Hrvatska ga nakon gubitka spora koji je trajao od 2013. godine, odnosno gotovo cijelo desetljeće, platiti mora, a je li se možda odlučila osporavati odluku, nisu nam odgovorili ni iz Ministarstva financija ni iz Vlade.
Kad je odluka postala javna početkom srpnja ove godine, premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada s pravnim stručnjacima razmotriti daljnje korake i da će naknadno o tome odlučiti te obavijestiti javnost. S obzirom na to da iz Vlade nismo dobili odgovor, moguće je da je procjena bila da se ne ide u dodatne sporove s MOL-om, koji je na arbitraži u Washingtonu tražio ukupno 1,1 milijardu dolara odštete, što je gotovo osam i pol milijardi kuna.
Nedovoljni dokazi
MOL je pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske zbog kršenja ugovora o plinskom poslovanju koji je potpisan 2009. godine i po kojem se država obvezala na izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Hrvatska je ispunila dio tog ugovora, izdvojila je skladište Okoli, ali nije preuzela trgovinu plinom.
Sud je uvažio tek dio njihovih zahtjeva, a MOL je nakon toga u svojim priopćenjima inzistirao na tome da Hrvatska nije uspjela dokazati bilo koju od svojih tvrdnji o korupciji koje je Hrvatska iznijela nakon MOL-ovog stjecanja dionica u društvu Ina te da su te tvrdnje neosnovane kad je u pitanju uloga Zsolta Hernadija.
Pozivali su se pritom da isto proizlazi i iz presude u arbitraži koja se vodila u Švicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. godine što je bio odgovor na MOL-ovu tužbu iz Washingtona.
U tom slučaju presuda je donesena krajem 2016. godine i po njoj dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori potpisani 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Premijer Andrej Plenković je te godine na Badnjak najavio otkup Ininih dionica od MOL-a, a Vlada je pokrenula žalbu na odluku Komisije UN-a.
