Žarko Puhovski ocjenjuje kako uskrata hrvatske podrške »teško oštećuje« osnivanje REKOM-a, jer je smisao te inicijative uzeti u obzir »da su ljudi iz Srbije ubijali i ubijani u Hrvatskoj, ljudi iz Hrvatske ubijali i ubijani u BiH, s Kosova u Makedoniji i tako dalje… Jedini način da se dođe do istine jest da se sve strane angažiraju na svim područjima, a Hrvatska to, očito, radikalno odbija«, kaže Puhovski.

Doprinos pomirenju

Zagovaratelji REKOM-a Žarko Puhovski, Vesna Terešelič i Nataša Kandić poslali su protekloga tjedna otvoreno pismo predsjednici Republike u kojemu podsjećaju da je više od dvije tisuće organizacija civilnog društva s područja bivše Jugoslavije, među kojima i udruge ratnih stradalnika, 2008. godine iniciralo osnivanje REKOM-a.

»Kako bi REKOM neposredno pridonio pomirenju, inicijativa mora dobiti suglasnost država, i to prije svega kroz potpisivanje međuvladinih sporazuma. Predstojeći sastanak na vrhu zemalja zapadnog Balkana u Londonu u srpnju 2018. prilika je za to«, kažu aktivisti u otvorenome pismu, te pozivaju predsjednicu »da se pridruži predsjednicima Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije te bošnjačkom članu Predsjedništva BiH i imenuje osobnoga izaslanika za pisanje Sporazuma o osnivanju REKOM-a«. Autori otvorenog pisma podsjećaju kako su »identitet i okolnosti smrti najmanje 10.000 žrtava u ratu na području Hrvatske već utvrđeni«, pa »nema nijednog razloga da žrtve rata u Hrvatskoj ne dobiju regionalno priznanje i ne budu ‘zajedničke žrtve’«.

Naš je list zatražio reakciju predsjednice Republike na to pismo, i ona glasi ovako: »Predsjednica Republike drži kako svaka žrtva zaslužuje pijetet te kako se povijesna istina o zločinima i žrtvama zločina mora utvrditi, jer je ona zalog za budućnost. Polazeći od činjenice kako je ovo pitanje dijelom Berlinskog procesa, u kojem ne sudjeluje predsjednica Republike već predsjednik Vlade, upućujemo vas na Vladu RH, u čijem je ono djelokrugu«.

Takav odgovor nije zadovoljio autore otvorenog pisma. Osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić za naš je list kazala kako »predsjednici država igraju vrlo važnu, čak povijesnu ulogu« u osnivanju REKOM-a.

»Potrebna nam je kontinuirana podrška kakvu smo nekad imali. Ne vidimo nijedan razlog da ta podrška prestane, i vrlo nam je stalo da hrvatska predsjednica u tome bude aktivna«. »I dalje ćemo nastojati da hrvatsku predsjednicu uvjerimo da je pravna podrška koju smo iz Hrvatske imali bila vrlo duboko pravno promošljena. Upravo su izaslanici predsjednika svojom pravnom analizom presudno utjecali da statut REKOM-a na kraju bude prihvaćen, i da se otklone neosnovane primjedbe«, kazala nam je Nataša Kandić.

Klijentelizam

Žarko Puhovski odgovor iz predsjedničina ureda zove »još jednim primjerom kako hrvatska politička elita opravdane društvene ciljeve žrtvuje za svoje svjetonazorske vrijednosti, jer im je važnije očuvati nacionalni kontekst interpretacije žrtava nego doista doći do najvećeg mogućeg broja njihovih imena«.

Puhovski nije optimističan da će zagovaratelji REKOM-a hrvatsku predsjednicu uspjeti uvjeriti neka, poput Josipovića, nastavi podržavati REKOM. »Razlog je u klijentelističkom odnosu predsjednice prema skupini ratnih veterana koji sebe i dalje nazivaju braniteljima. Čak i da hoće, Grabar-Kitarović ne bi mogla podržati REKOM. Ona ne može protiv volje te skupine, jer zna da su je oni doveli na predsjedničku funkciju«.