Na brojne kritike koje su u javnom savjetovanju doživjeli pravilnici koji uređuju način korištenja nenamjenskih donacija, vlastitih prihoda i namjenskih prihoda visokih učilišta i znanstvenih instituta, a sveučilišna ih je zajednica proglasila udarom na autonomiju sveučilišta i kukavičjim jajem koje ministar znanosti i obrazovanja nastoji »progurati« u osmodnevnoj javnoj raspravi pred izbore, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su da je kratak rok donošenja pravilnika posve razuman, a na komentare se, kažu, neće očitovati prije završetka javne rasprave.

Nedomišljena rješenja

Sa Sveučilišta u Zagrebu optužili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja da pravilnike koji u bitnome utječu na financiranje sustava visokog obrazovanja i znanosti donosi na način i u proceduri koja onemogućava široku i sadržajnu raspravu, da su sporni pravilnici u suprotnosti s ustavnim jamstvom sveučilišne autonomije, te da će dva akta s »nizom nedomišljenih rješenja koja su potpuno neprimjerena za sustav visokog obrazovanja i znanosti imati dugoročno izrazito negativne i štetne posljedice za razvoj javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Hrvatskoj«.

– Način reguliranja financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti koji je uveden reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja negira samu ideju financijske, a time i općenito autonomije sveučilišta, te postavlja ministra i politiku kao odlučujuće čimbenike u upravljanju sveučilištem. Sada u pogledu načina trošenja svih prihoda javnih visokih učilišta – sredstvima osnivača, namjenskim i vlastitim prihodima – presudnu riječ ima ministar. Time se slabi stručne, a jača političke čimbenike kojima se prepušta uređivanje potpuno stručnih pitanja u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, upozoravaju sa Sveučilišta u Zagrebu.

Tvrde i kako je niz pravnih odredaba kojima se uređuje financiranje javnih sveučilišta, koja prema Ustavu uživaju financijsku autonomiju, nedovoljno precizan, što stvara pravnu neizvjesnost. Posebno je opasno, ističu, što se time otvara »široki prostor za politizaciju i zloupotrebu u sustavu znanosti i visokog obrazovanja«. Odredbe o financiranju javnih visokih učilišta daju izvršnoj vlasti instrument snažnog pritiska na rektore i dekane, čime se izravno dovode u pitanje i akademske slobode sveučilišnih nastavnika i profesora temeljem Zakona o plaćama, smatraju na najvećem sveučilištu.

Nema dvojbi

U MZO-u pak nemaju dvojbi oko pravnog utemeljenja spornih pravilnika. U odgovoru na naš upit kažu kako Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti MZO-a donose na temelju članka 56. stavka 2. Zakona o proračunu, te članka 97. stavka 5. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U prvom se kaže kako ministarstva i druga državna tijela donose takve pravilnike u suglasnosti s Ministarstvom financija, a u drugome da javno visoko učilište, odnosno institut, »samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom te mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda koje ministar utvrđuje pravilnikom.«

Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti MZO-a utemeljenje, kažu, ima u čl. 48. stavku 3. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji propisuje da »opći akti ustanova kojima se utvrđuje korištenje vlastitih i namjenskih prihoda za isplatu plaća i dodataka na plaću ostaju na snazi do donošenja provedbenog propisa nadležnog ministra, a najduže do 31. prosinca 2025.«

Sa Sveučilišta su, kritizirajući kratki rok predviđen za javnu raspravu, poručili kako motive takvog postupanja mogu samo naslućivati, te da postupanje kojim se ni formalno ne zadovoljavaju minimalni uvjeti u pogledu javnog savjetovanja predstavlja »izrugivanje demokraciji, obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima«.

– U odnosu na rok savjetovanja, napominjemo da je rok od osam dana razuman rok za navedene pravilnike jer se radi o jako malom broju članaka pa tako Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti MZO-a ima samo osam članaka, od kojih jedan određuje rok stupanja na snagu, dok Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja namjenskih prihoda proračunskih korisnika iz nadležnosti MZO-a ima devet članaka, od kojih jedan također određuje rok stupanja na snagu, odgovorili su iz resornog ministarstva.