ZAGREB LNG terminal na Krku od strateškog je interesa za Hrvatsku, regiju i Europsku uniju, Vlada od njega ne smije odustati, a u najboljem slučaju plutajući terminal, koji bi prethodio kopnenom, mogao bi biti izgrađen za dvije godine, neki su od zaključaka tematske sjednice saborskog Odbora za gospodarstvo o projektu LNG terminala.

Po riječima ministra gospodarstva Tomislava Panenića, radi se o investiciji od 120 milijuna eura pa sve do 600, 700 odnosno 800 milijuna eura, a što će ovisiti o kapacitetu terminala i modelu koji još uvijek nije točno određen.

Panenić kaže kako će dio troškova izgradnje terminala, a temeljem jasnih dosadašnjih dogovora, preuzeti susjedne zemlje koje će od njega imati koristi, a veliki dio očekuje se i od Europske komisije.

»LNG terminal krucijalan je za razvoj plinskog biznisa u ovom dijelu Europe«, rekao je Panenić, koji taj projekt gleda kroz dva aspekta – ekonomski, jer će omogućiti opskrbu kvalitetnim energentom, te sigurnosni, jer će suzbiti mogućnost da nam poremećaj u opskrbi plinom poremeti živote.

Inače, prevladavajuće je mišljenje iz rasprave da bi za prvo razdoblje, zbog ukupnih troškova, najprije trebalo graditi plutajući terminal kapaciteta oko dvije milijarde prostornih metara, a u kasnijoj fazi ići na kopneni terminal.

Za predsjednika Odbora za gospodarstvo Domagoja Ivana Miloševića nije pitanje treba li graditi plutajući ili kopneni terminal, već tvrdi kako se trebaju graditi i jedan i drugi.

»Zbog vremena koje nam istječe, a svijet neće čekati na naše odluke, prvo treba graditi plutajući terminal koji bi mogao biti gotov za dvije godine. Gradnja kopnenog, s druge strane, traje četiri godine. Isto tako, gradnja plutajućeg zajedno sa svom infrastrukturom višestruko je, čak i deset puta, jeftinija od kopnenog terminala«, kazao je Milošević.

Krčki LNG terminal trebao bi biti predvodnica ostalih energetskih projekata. Terminal će prvi kapitalizirati dobar geostrateški položaj Hrvatske, smatra Milošević.

Istaknuo je i kako u ovom trenutku u svijetu rade 24 plutajuća terminala, a 40 ih je u izgradnji.

Za europarlamentarku Ivanu Maletić, spomenuti LNG terminal jedan je od sedam energetskih prioriteta Europske komisije, a Komisija je svoju zainteresiranost za taj projekt pokazala i time što je dosada s 10,9 milijuna eura sufinancirala izradu dviju studija za taj projekt.

Zamjenik generalnog direktora DG energy Christopher Jones istaknuo je da će se na globalnom LNG tržištu u sljedećih nekoliko godina dogoditi velika potražnja za plinom, odnosno da će LNG terminali samo dobivati na važnosti.

Krčki LNG terminal vidi ključnim za cijelu regiju jugoistočne Europe.

Potpredsjednik Odbora za gospodarstvo Ivo Jelušić upitao je hoće li LNG terminal biti ovisan o samo jednom dobavnom pravcu, dok je za bivšeg ministra gospodarstva Ivan Vrdoljak ostalo nekoliko otvorenih pitanja, uz ostalo što je sa studijom utjecaja za okoliš, zašto se još uvijek ne zna koliko će stajati evakuacijski plinovodi i slično.

Po njemu, planirani kapacitet terminala od dvije milijarde prostornih metara nije dovoljno ambiciozan već treba ići na bitno veći kapacitet.

Radimir Čačić smatra da se plutajući terminal već mogao napraviti da se nije namjerno kočila njegova izgradnja, a predložio je i da se nekoliko gorućih pitanja postavi Vladi, uz rok od 20-ak dana da na njih odgovori.

Čačića zanima i zna li se tko su budući kupci plina iz terminala i tko će financirati plinovode, a i Ivana Lovrinovića zanima koliko su čvrsti predugovori s kupcima plina iz plutajućeg terminala.

Je li istina da su od 12 potencijalnih kupaca dosad odustala njih četiri, upitao je Lovrinović.