Vlada je prihvatila preporuke roditeljskih udruga, kao i pravobraniteljica za djecu i osobe s invaliditetom. Iznos potpore je primjeren, no dijelu roditelja je sporno ograničenje potpore s obzirom na dob djeteta
povezane vijesti
ZAGREB – Novčane naknade roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji koriste dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine, od 1. siječnja 2023. godine rastu za gotovo 2.000 kuna, s postojećih 2.328 kuna na 4.157 kuna, stoji u novom Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je Središnji državni ured za demografiju i mlade poslao u javnu raspravu.
Zbog kratkog roka, predviđa se donošenje zakona po hitnom postupku.
Povećanjem naknada uvažavaju se preporuke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za djecu, koje su u više navrata ukazivale na potrebu većeg izdvajanja države, a isto tako i javni apeli Udruge Sjena i Građanske inicijative roditelja s teškoćama u razvoju prilikom zadnjih zakonskih izmjena u svibnju, kad su neke kategorije roditelja izostavljene iz povećanja naknada.
U istom iznosu rastu i naknade za roditelje djece s teškoćama koji rade na pola radnog vremena radi pojačane njege djeteta, s 2.328 na 4.157 kuna, što znači da će od iduće godine primati naknadu od 125 posto proračunske osnovice, umjesto sadašnjih 70 posto.
Sa školom roditelj još potrebniji
Djeca s teškoćama u razvoju uglavnom imaju odgodu škole, a kad s osam godina krenu u školu, roditelj im je još potrebniji, poručila je Natali Magdić. – Djeca čiji roditelji koriste dopust za njegu su u većini slučajeva djeca koja nemaju dovoljno dijagnoza da bi roditelj ostvario status roditelja njegovatelja, a i dalje nisu dovoljno samostalna da roditelj krene na posao, čak i na pola radnog vremena, upozorava ova majka i poziva Vladu da razmisli o produljenju dopusta za njegu djeteta barem do desete godine života. |
Značajne novosti
Novi zakon uvažio je i dodatne potrebe obitelji u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, pa novčane potpore na isti način rastu roditeljima ovih kategorija djece koji koriste roditeljski dopust od 30 mjeseci, odnosno koji koriste dopust nakon proteka prvih šest, odnosno osam mjeseci ako oboje koriste dopust. Ocijenjeno je, naime, da iznos od 2.328 kuna ne zadovoljava materijalne potrebe obitelji za vrijeme tog dopusta pa naknade rastu na 4.175 kuna. U nepovoljnom položaju dosad su bili i roditelji koji ne ispunjavaju zakonom propisani uvjet staža prethodnog osiguranja, pa se minimalni prag prethodnog osiguranja pomiče s devet na šest mjeseci neprekidno, ili s 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine na devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.
Značajna novost odnosi se na posvojitelje, jer se zakonom uvodi pravo na dopust drugog posvojitelja, koje on može koristiti u neprekidnom trajanju od 10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta ili 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili dvoje ili više djece. Posvojitelj može koristiti pravo na dopust do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, a imat će pravo na punu plaću.
Prava koja se uvode ovim zakonom stajat će državni proračun u 2023. godini dodatnih 144,5 milijuna kuna, a u naredne dvije godine po 157,7 milijuna kuna. Otprilike trećina tog novca podmirivat će se iz sredstava HZZO-a, a ostatak u okviru Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Lani je u Hrvatskoj pravo na dopust za njegu djeteta do 8. godine koristilo 5.064 korisnika, a oko 10.000 roditelja koristilo je pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Za rodiljne i roditeljske naknade za 173.000 korisnika isplaćeno je ukupno 2,83 milijardi kuna, za 55 posto više u odnosu na 2016. godinu, kad je za tu namjenu potrošeno 1,82 milijarde kuna. Broj očeva korisnika porastao je za 152 posto, s 3.459 korisnika u 2016. na 8.719 u 2021. godini. Udio očeva u ukupnom broju korisnika rastao je s 2,1 posto na pet posto.
Nema čuda
Povećanje naknada roditeljima djece s teškoćama dugo je očekivana novost, a iznos povećanih naknada primjeren onome što su udruge tražile od Vlade. Ostao je, međutim, jedan problem koji ozbiljno muči dio roditelja djece s teškoćama – dobno ograničenje za primanje naknade za njegu djeteta. Mnogi roditelji u javnoj raspravi su, naime, upozorili na činjenicu da nakon 8. godine života dijete i dalje ima teškoće, zbog čega će neki od njih – kao i dosad – biti prisiljeni dati otkaz da bi skrbili o svom djetetu.
– Bojim se što ću s djetetom nakon što napuni osam godina. Zar će on čudom ozdraviti, njegov autizam će nestati? Rado bih se vratila na posao, samo radi financija, ali to će biti nemoguće jer se nema tko brinuti o njemu i voditi ga na terapije. A život s ovim minimalcem jednostavno je nemoguć, upozorila je u javnoj raspravi majka autističnog djeteta, Antonija Marin.
Daniela Dunat Amon, majka dječaka sa stopostotnim invaliditetom, dijagnozom autizma i osjetilnih teškoća, koristila je dopust za njegu djeteta do 8. godine života, a nakon toga dobila otkaz. Danas ima status roditelja njegovatelja.
– Roditelji djece s teškoćama trebaju biti neka pravna forma zaštićenog radnika, a ne da nas se odbacuje zbog životne činjenice koju nismo odabrali, da nam dijete dobije tešku dijagnozu zbog koje više ne možemo aktivno sudjelovati u radnom odnosu. Život s razvojnim teškoćama vrlo je iscrpljujuć i skup; mentalno, fizički i materijalno. Terapije koje dijete treba vrlo su često iz domene privatnog rehabilitacijskog sektora jer se državni predugo čeka i nudi premalen broj terapija potrebnih za razvojni napredak djeteta, upozorava Dunat Amon.
