Jedan od prioriteta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u ovoj godini je izrada Zakona o radu te u prvom kvartalu očekuju završetak započetih konzultacija sa socijalnim partnerima nakon čega će osnovati radnu skupinu za izradu samog zakona.

To je Ministarstvo u prošloj godini za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplatilo više od 7,5 milijardi kuna, a u razdoblju od ožujka do listopada prošle godine, mjerama je obuhvaćeno više od 600 tisuća radnika i više od 100 tisuća poslodavca.

U Mjere aktivne politike zapošljavanja od siječnja do studenoga prošle godine uključilo je 18.239 osoba, za što je isplaćeno gotovo 730 milijun kuna, a za usklađivanje mirovina u prošloj je godini osigurano više od 500 milijuna kuna.

U planu Ministarstva za ovu godinu je i donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim se planira odvojiti obiteljske centre od centara za socijalnu skrb, Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2027, Nacionalnog plana za izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2021-2027, Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga 2021-2027 te Nacionalnog plana za prava djece 2021-2026

Tu je i izrada Nacionalnog plana zaštite na radu za razdoblje 2021.-2027, kao i Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021.- 2024., čije donošenje Ministarstvo očekuje u prvom kvartalu.

Ministarstvo ističe i usvajanje Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. na Vladi te njegovo službeno podnošenje Europskoj komisiji.

Tim bi se Programom Hrvatskoj stavilo na raspolaganje više od 14 milijardi kuna europskih sredstava iz Europskog socijalnog fonda za projekte iz područja zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstva i obrazovanja do kraja 2029. godine.

Ministarstvo će nastaviti s analizom postojećeg modela obiteljskih mirovina u cilju njihovog povećanja (3. studenoga 2020. godine osnovana je Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine, sastavljena od predstavnika državnih tijela, socijalnih partnera, predstavnika umirovljenika te akademske zajednice).

S današnjim danom na snagu je stupio Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojim je ta naknada utvrđena u iznosu od 800 kuna, s predviđenim usklađivanjem početkom svake kalendarske godine.

Također, na snagu je stupila i Uredba o visini minimalne plaće, koja za 2021. godinu iznosi 4.250 kuna bruto.

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ključni prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i u ovoj godini bit će traganje za nestalim osobama u Domovinskome ratu – Hrvatska još uvijek traga za 1869 osoba.

U prošloj godini to je Ministarstvo počelo graditi veteranske centre u Daruvaru, Sinju, Petrinji i Šibeniku (EU projekt vrijedan oko 330 milijuna kuna), stambeno je zbrinulo 460 stradalnika iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata (dodijeljeno je 58 stanova te isplaćeno 168 stambenih kredita i 234 financijske potpore),  a nastavljena je izgradnja stanova u Dubrovniku i Imotskom, u koje se useljenje očekuje tijekom ove godine.

U procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu provedeno je cjelovito terensko istraživanje i probna iskapanja na 72 lokacije na ranije okupiranim mjestima u Hrvatskoj, gdje su ekshumirani posmrtni ostaci 25 osoba. Identificirano je ukupno šest osoba, među kojima su četvorica hrvatskih branitelja ekshumirana iz masovne grobnice u Marincima otkrivene nakon 28 godina.

Donesen je Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta s ciljem očuvanja sjećanja na žrtvu Vukovara i poticanja aktivnosti usmjerenih društvenom razvoju vukovarskog područja.

U ovoj godini u planu je proširenje preventivnih sistematskih pregleda uvođenjem novih dijagnostičkih postupaka te razvijanje modela palijativnog zbrinjavanja, a nastavlja se provedba projekta Digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog. Taj se projekt financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (85 posto), do sada je obrađeno više od 50 posto gradiva, a završetak projekta očekuje se krajem lipnja 2023. godine.

Iz Ministarstva najavljuju da će u saborsku proceduru uputiti izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koje se prvenstveno odnose na ubrzavanje ostvarivanja statusa HRVI.

Ured za demografiju i mlade

Prošle je godine poveća maksimalni iznos naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje – sa 120 posto na 170 posto proračunske osnovice mjesečno – sa dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna na 5.654,20 kuna, a znatna su sredstva uložena za održavanje i razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja.

Foto Emica Elvedji/PIXSELL

Središnji državni ured za demografiju i mlade uz to razvio je i uspostavio sustav e-Dječja kartica i mobilnu aplikaciju Mudrica kojom roditelji s djecom mogu ostvariti različite popuste i pogodnosti (financijske uštede) kod ugovornih partnera Ureda iz javnog i privatnog sektora.

U ovoj godini najavljuju daljnji razvoj aplikacije, izradu Nacrta nacionalnog programa za mlade koji će obuhvatiti sva značajna prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade, izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih kojima je cilj povećanje uključenosti mladih u rad savjeta mladih te poticanje angažmana mladih za sudjelovanje u procesima donošenja odluka na razini lokalne i regionalne samouprave.

Planiraju i objavu Poziva za prijavu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2021. godinu s ciljem osiguravanja provedbe aktivnosti koje odgovaraju na potrebe i probleme mladih te utječu na povećanje kvalitete njihova života.

Obnova nakon potresa među ključnim aktivnostima

Obnova nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu u ožujku te središnju Hrvatsku na samom kraju 2020. godine među ključnim su aktivnostima koje Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavljuju za ovu godinu.

Ministarstvo kulture i medija u ovoj će godini nastaviti raspisivati ad-hoc natječaje te ponovno na razdoblje od tri mjeseca pokrenuti mjere pomoći samostalnim i samozaposlenim umjetnicima te kroz planirani Program oporavka i otpornosti te druge mehanizme osigurane iz EU sredstava uložiti dodatna sredstva u pokretanje proizvodnje u svim područjima.

Za vrijeme obustave kulturnih aktivnosti od ožujka do lipnja 2020., podsjećaju iz Ministarstva, usvojene su hitne mjere kojima je osigurana isplata svih programskih sredstava u vrijednosti oko 80 milijuna kuna, omogućena isplatu sredstava za očuvanje radnih mjesta te isplata potpora samostalnim umjetnicima, a osigurana su i sredstva mjere pomoći honorarnim medijskim djelatnicima.

U razdoblju od lipnja do rujna provedene su mjere za poticanje i pokretanje kulturnog života te proizvodnje i distribucije kulturnih i umjetničkih sadržaja, dok su trećim paketom mjera od rujna do kraja godine osigurana dodatna sredstva za potporu proizvodnji filmova te su raspisani javni pozivi za potporu dijelu troškova izvedbe u području kazališne, plesne, i glazbene (klasična i jazz glazba) djelatnosti, za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih sadržaja u svim kulturnim djelatnostima, a raspisan je i natječaj za poticanje koncertne aktivnosti.

Obnova baštine, nastavak infrastrukturnih projekata, četiri zakona

Obnova pojedinačno zaštićenih zgrada i vrijednih zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba prioritet je u sljedećem razdoblju, a planira se provesti i poziv na dostavu projektnih prijedloga “Provedba mjera zaštite kulturne baštine” kojim bi se financirala organizirana i sustavna obnova kulturne baštine sredstvima dodijeljenim iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Uređenje novoga stalnoga postava Hrvatskoga povijesnog muzeja u bivšoj zgradi Hidrometeorološkog zavoda na Griču jedan je od infrastrukturnih projekata financiranih iz sredstava proračuna i iz EU koji će se nastaviti. U sklopu njega nastavljaju se i konzervatorsko-restauratorska istraživanja i snimke postojećeg stanja u potresu oštećene Palače Vojković-Oršić-Rauch koja će ostati prostor HPM-a namijenjen povremenim izložbama.

Nastavit će se i projekt rekonstrukcije i dogradnja matične zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, vrijedan gotovo 103 milijuna kuna te obnova kompleksa bivšeg samostana i crkve sv. Nikole u Zadru, kojim će se osigurati obnova postojećih i izgradnja novih prostora Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Ministarstvo kulture i medija u 2020. godini uputilo je u Sabor u prvo čitanje Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o autorskim i srodnim pravima, a za 2021. planira i donošenje Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi te Zakon o kazalištima.

Novim jedinstvenim Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi Ministarstvo želi uskladiti postupak financiranja javnih potreba u kulturi na razini Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge mogućnosti financiranja kulturnih djelatnosti, pravila trošenja sredstava te transparentnost i kontrolu trošenja sredstava.

Najavljene su i izmjene Zakona o kazalištima koje uključuju definiranje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih kuća i kazališnih družina, dodatno se razrađuju i jasno razgraničavaju zadaće i ovlasti ravnatelja i kazališnog vijeća, a Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu utvrđuje status središnjeg nacionalnog kazališta.

Obnova, nacionalni ispiti i Nacionalni plan razvoja istraživačke infrastrukture

Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao jednu od ključnih aktivnosti u ovoj godini navodi obnovu instituta i fakulteta nakon potresa za koju je iz Fonda solidarnosti EU osigurano 285 milijuna eura te iz zajma Svjetske banke iz kojega je za obnovu građevina iz područja obrazovanja osigurano 68 milijuna USD. Obnovu škola vodit će Grad Zagreb, a obnovu fakulteta i instituta Ministarstvo.

MZO planira uvođenje nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima. Ispite će provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a pilot će se provesti u 80 škola u listopadu 2021. u 5. razredima te nastaviti u ožujku 2022. u 8. razredima.

Photo: Borna Filic/PIXSELL

Cilj je nacionalnih ispita utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa te dati povratnu informaciju učenicima i učiteljima, a kasnije se isti mogu koristiti kao podloga za upis u srednje škole.

Ministarstvo će nastaviti i reformu strukovnoga obrazovanja te povezivanje obrazovanja s tržištem rada, definirati novi zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje radi unaprjeđenja sustava te reformirati sustav financiranja visokog obrazovanja u sustav temeljen na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti, a definirat će se i model financiranja programskim ugovorima.

Planira se i donošenje Nacionalnog plana razvoja istraživačke infrastrukture u RH od 2021. do 2027. godine.

Jednim od ključnih postignuća u 2020. godini MZO smatra organizaciju nastave u uvjetima pandemije. Podsjećaju tako da se od početka školske godine 2020./2021. primjenjuju tri modela nastave (A, B i C) o kojima odlučuje škole u suradnji s osnivačem i nadležnim lokalnim stožerom te da se uz organizaciju nastave po epidemiološkim uvjetima kontinuirano se paralelno radi i na pripremama za online nastavu.

Tijekom 2020. u škole je dostavljeno 91.941 tableta te 5 244 projektora, 1 311 prijenosnih računala za stručne suradnike i 26.350 prijenosnih računala za učitelje i nastavnike, a krajem listopada potpisani su ugovori za dodatnih 26.000 prijenosnih računala.

Osim toga, ugovorena su gotovo sva dostupna sredstva iz dvaju europskih fondova – ERDF-a je ugovoreno 3.125.881.491,14 kuna, a iz ESF-a 3.877.801.437,88 kuna.

Potpisan je i ugovor za projekt “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu – O–ZIP”, najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu kojim je Institut Ruđer Bošković dobio 72 milijuna eura za jačanje najkonkurentnijih dijelova IRB-a s ciljem snažnije suradnje s industrijom.

Retrospektiva 2020. godine ministarstava zdravstva i obrane

Ministarstva zdravstva i obrane objavila su u četvrtak retrospektivu svojeg rada u 2020. te plan i program za sljedeću godinu, istaknuvši prioritete poput borbe protiv pandemije koronavirusa te modernizaciju i provedbu projekata u svojim resorima.

Kao ključnu stavku 2020. godine Ministarstvo zdravstva istaknulo je borbu i suzbijanje bolesti Covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, koja je početkom godine pogodila cijeli svijet iscrpljujući postojeće resurse za liječenje bolesnika i stavljajući zaštitu javnog zdravlja u fokus i prioritet njihova djelovanja.

Kao glavnu obranu u usporavanju širenja virusa i smanjenju smrtnosti istaknuli su epidemiološke mjere ranog otkrivanja oboljelih, njihovu izolaciju te utvrđivanje i karantenu njihovih kontakata.

Podsjeća se i na Plan uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv koronavirusa u Hrvatskoj, pri čemu je osigurana opskrba cjepivom.
Ministarstvo zdravstva u 2020. je godini uvelo e-uputnice i e-smjernice koje su dodatno racionalizirale troškove i digitalizirale zdravstveni sustav.

Jedan od ključnih prioriteta u 2021. naveli su kontinuiranu prilagodbu rada i organizacije bolničkih ustanova radi nesmetanog obavljanja zdravstvene zaštite u uvjetima epidemije, pri čemu navode i rješavanje problema dugog čekanja na pojedine zdravstvene usluge koje su zbog koronavirusa dodatno produžene.

U 2021. godini Ministarstvo će donijeti i Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. – 2027. te će nastaviti s provedbom aktivnosti unutar Nacionalnog strateškog okvira protiv raka 2030.

Ministarstvo u 2021. godini najavljuje i unaprjeđenje sustava hitne medicine i uspostave hitnog medicinskog helikopterskog prijevoza, pri čemu navode početak i završetak radova na izgradnji poligona za helikoptersko slijetanje pored KB Dubrava, OB Karlovac i OB Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu koji će biti financirani donacijom Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Osim uspostave helikopterskog prijevoza, uspostavit će se i hitna pomorska medicinska služba brzim brodicama, sklopit će se ugovori za gradnju i opremanje šest brzih brodica sukladno EU projektu.

Jedan od prioriteta je i jačanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s posebnim naglaskom na promociju zdravlja, prevenciju bolesti, ranu dijagnostiku kroničnih nezaraznih bolesti te suzbijanje zaraznih bolesti.

Podsjećaju kako će od 1. siječnja 2021. na snagu stupiti Uredba Vlade o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti pri čemu je produžen rok za podnošenje zahtjeva za preoblikovanje koncesija i zakupa u privatne prakse u ordinaciji za šest mjeseci, a za dvije godine se produžuje rok važenja rješenja o odobrenju rada zakupaca ljekarni, specijalističkih ordinacija u zakupu i dentalnih laboratorija u zakupu.

Retrospektiva Ministarstva obrane

Ministarstvo obrane također je izvijestilo o ključnim postignućima u 2020. godini, pri čemu su istaknuli veliki angažman Hrvatske vojske u borbi protiv koronavirusa, gdje su dali svoju potporu civilnim institucijama i stanovništvu.

Vojska je od samog početka izbijanja pandemije aktivno sudjelovala u pomoći kroz logističku pomoć zdravstvenim ustanovama te izgradnjom kampova i šatora za oboljele pacijente.

Vojska je svoj veliki doprinos pokazala i u pružanju pomoći nakon potresa, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo redovito je bilo angažirano u prijevozu hitne medicinske pomoći, traganju i spašavanju te prijevozu organa za transplantaciju.

Hrvatska vojska bila je aktivna i u prošloj protupožarnoj sezoni, pri čemu su zračne protupožarne snage imale ispodprosječan angažman u gašenju požara.

Zračne snage bile su angažirane u 49 požara, 23 u Šibensko-kninskoj, 19 u Splitsko-dalmatinskoj, četiri u Zadarskoj, dva u Dubrovačko-neretvanskoj i jedan u Ličko-senjskoj županiji. U izviđanju visokorizičnih područja 15 puta je bila angažirana posada bespilotne letjelice Orbiter 3B.

U 2020. godini Ministarstvo je nastavilo s opremanjem i modernizacijom vojske provedbom projekata u svim granama Oružanih snaga, a završeni su i infrastrukturni projekti u vojarnama u Zagrebu, Kninu, Splitu, Pločama, Varaždinu, Petrinji i Vinkovcima.

Kao ključne prioritete za 2021. godinu MORH navodi izradu novog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga za razdoblje 2022. – 2033. godina te završetak postupka nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova.

Foto iStock

Ključan prioritet i dalje će biti angažman vojske u vrijeme koronakrize te će se nastaviti potpora civilnim institucijama i stanovništvu.

Najavljuje se održavanje sajma vojne industrije u Splitu te transformacija Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman u Sveučilište obrane i sigurnosti, gdje se i dalje provode kapitalni infrastrukturni projekti.

Osim zrakoplova, najavljena je i nabava helikoptera Black Hawk te borbenih vozila Bradley, ali i izgradnja obalnih ophodnih brodova.

Prvi Međunarodni zrakoplovni miting CROIMAS, koji se trebao održati u Zadru 30. svibnja, odgođen je za svibanj sljedeće godine zbog epidemije koronavirusa, a očekuje se sudjelovanje svjetski poznatih akrobatskih grupa stranih ratnih zrakoplovstava.