Prvoga srpnja Europska unija prima u svoje okrilje još jednu državu – Hrvatsku. Kako bi obilježio ulazak 28. zemlje članice u EU, Novi list je uspostavio suradnju s Presseuropom, informativnim portalom koji pet dana u tjednu objavljuje izbor najboljih članaka iz europskog i međunarodnog tiska o europskim temama: institucijama, politici, društvu, kulturi, ekonomiji, idejama. Tekstovi su prevedeni na 10 jezika (njemački, engleski, španjolski, francuski, talijanski, nizozemski, poljski, portugalski, rumunjski i češki). Osnovan 2009. godine, Presseurop ima potpuno nezavisnu uredničku politiku i ostvaruje se u partnerstvu s četiri europska tjednika s dugogodišnjim iskustvom prenošenja i prijevoda stranog tiska: Courrier International (Pariz), Courrier International (Lisabon), Forum (Varšava) i Internazionale (Rim), uz financijsku potporu Europske komisije.  Svakog dana u tjednu od 24. do 1. srpnja Presseurop će objavljivati po jedan članak iz Novog lista na temu ulaska Hrvatske u Europu preveden na 10 jezika. Novi list će sa svoje strane odabrati članke iz europskog tiska na temu kako europski tisak gleda na pristupanje Hrvatske EU. Za tu priliku Presseurop će otvoriti specijalnu web stranicu posvećenu Hrvatskoj. Presseurop koristi više od 400 izvora na preko 30 jezika. Njegov portal mjesečno posjeti 600.000 čitatelja.

Činjenica da problemi s kojima se suočava Hrvatska podsjećaju na one u drugim zemljama veliki je uspjeh ove države uz obalu Jadranskog mora, ali i same Europske Unije. Riječ je o fascinatnoj preobrazbi jedne nacionalističke i autokratske države u demokraciju.

U  Hrvatskoj su ’90. godina  europske vrijednosti bile pregažene. Predsjednik Franjo Tuđman nikad nije izgubio iz vida podjelu Bosne. Čak i nakon rata, objašnjavao je   tadašnjoj američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright, kako bi bila »ludost« dopustiti povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku.

Koncem ’90. godina Međunarodni kazneni sud  iz Haga počeo se zanimati za hrvatsku vojsku. Franjo Tuđman je zabranio svaku suradnju s Tribunalom. Doprinio je izolaciji Hrvatske. Na njegov pogreb, 1999.godine,  nije došao niti  jedan zapadni državnik.

Deset godina potom ništa nije ostalo od Tuđmanovog  naslijeđa. Hrvatsko je društvo  prošlo kroz spektakularnu preobrazbu. Upravo su zahtjevi EU u tome imali presudnu ulogu. Hrvatska je bila podvrgnuta drakonskom pristupnom procesu  koji se nije ograničavao samo na ekonomiju,  okoliš i zaštitu potrošača, već je obuhvaćao i važne demokrataske vrijednosti, kao što je suočavanje s ratnom prošlošću, zaštitu  prava manjina i istinsku borba protiv korupcije. 

Osuda Sanadera

Nakon smrti Franje Tuđmana, nova vlada lijevog centra zaustavila je sve pokušaje destabilizacije Bosne i započela suradnju s Haškim Tribunalom. Hrvatski su suci sudili  Hrvatima optuženim za ratne zločine protiv srpskih građana, što je izazvalo  nezadovoljstvo generala koji su izrazili svoj gnjev u jednom otvorenom pismu. Glasine o puču počele su kolati Zagrebom. Tadašnji  predsjednik Stjepan Mesić poslao je generale u  mirovinu.

Dobrodošlica

Mnoge od tih odluka u početku su bile nepopularne, da bih ih vremenom većina prihvatila. Već deset godina Hrvatska bira političke čelnike koji se zalazu za procesuiranje hrvatskih ratnih zločinaca,  za povratka manjina, i  koji su se – poput sadašnjeg predsjednika – ispričali zbog uloge Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini. Demokracija je još uvijek mlada. Ali to ne smije baciti sjenu na spektakularnu preobraznu Hrvatske od 2000. godine.

Politička kultura zemlje je bezpovratno promjenjena.  Ovo je poruka  upućena nadasve onima koji prigovaraju Europskoj Uniji da se bavi samo ekonomijom. Proces pristupanja Hrvatske odnosio se i  na približavanje europskim vrijednostima. Hrvatska si može čestitati na rezultatu, Europska Unija također.