Hrvatski sabor jednoglasno je u petak odlučio da će od 2. polugodišta svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj, njih oko 311.000, imati barem jedan besplatni obrok u školi, financirat će ga država koja je za to u svom proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna.

Sabor je, naime, dopunio Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se ti obroci omogućuju.

Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači škola u suradnji sa školom, s tim da će od drugog polugodišta, osnivači od države dobiti deset kuna po učeniku kako bi svaki imao barem jedan besplatan obrok u školi.

Bit će to veliki iskorak, jer po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja u prošloj školskoj godini besplatnu prehranu imalo je svega 30 posto učenika osnovnih škola, djelomično sufinanciranu njih 20 posto, ostalima su je financirali isključivo roditelji.

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola procijenila je da je za provođenje besplatnog obroka spremno oko 60 posto škola, da 40 posto nema uvjete. Najgora situacija s kuhinjama je u Zagrebu, gdje škole nemaju prostora za nadogradnju kuhinja i blagovaonica.

Državni tajnik Ministarstva obrazovanja Stipe Mamić naglašava pak da kuhinja nije isključivi preduvjet za prehranu u školi, da se hrana može dostavljati izvana što neke škole već rade.

S obzirom da će se povećati broj učenika koji će dobivati obrok, osnivači škola u suradnji s ravnateljima dužni su pronaći najbolja rješenja za organiziranje prehrane.

Mamić je rekao i kako bi se nedostatak odgovarajućih kuhinja i blagovaonica trebao riješiti kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) u kojemu su predviđena velika sredstva za izgradnju i dogradnju škola.

Najavio je da će uskoro biti objavljen poziv za rješavanje problema smjenskih škola gdje će prihvatljiv trošak biti i izgradnja adekvatnih blagovaonica i kuhinja odnosno opremanje istih.

Sabor je donio Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti kojim se uvodi novi sustav osiguranja kvalitete, utemeljen na suvremenim kriterijima, posebice glede diplomskih i poslijediplomskih studija.

Njime se udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u sa 1,11 posto planira povećati na tri posto do 2030. godine.

Izmijenio je Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje, u njeno Upravno vijeće jedan se član bira kao predstavnik radnika, a predsjednik i članovi Vijeća biraju se javnim pozivom.