Od 1. travnja zdravstveni će sustav početi intenzivno pratiti ishode liječenja skupim lijekovima s Popisa posebno skupih lijekova HZZO-a. Pratit će se i ishodi liječenja terapijama koje nisu na listi HZZO-a ili lijekovima koji nemaju indikaciju za liječenje određenih bolesti ili stadija, ali ih pacijenti primaju uz odobrenje bolničkog povjerenstva za lijekove. Ovaj potez zdravstvene administracije uvod je u šire praćenje ishoda liječenja, ne samo u pogledu terapija lijekovima, nego i uspješnosti liječenja, prvenstveno onkoloških bolesti, u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Praćenje ishoda liječenja trebalo bi poboljšati kvalitetu liječenja, ali i smanjiti nepotrebne troškove za zdravstveni sustav. Ishodi liječenja pratili su se i dosad, ali bitno skromnije, pa bi ubuduće trebalo biti više pacijenata koji će, ako skupi lijek ne daje rezultata, ostati bez takve terapije.

Mjerenje uspjeha

S time se slažu i u udrugama pacijenata, gdje smatraju da bi praćenje ishoda trebalo poboljšati liječenje onkoloških bolesnika. Onkolozi pak upozoravaju da praćenje ishoda mora biti šire od posebno skupih lijekova, jer su oni samo jedan element u mjerenju uspješnosti liječenja onkoloških bolesnika.

Dva su pravilnika upućena u proceduru od strane HZZO-a i Ministarstva zdravstva. Osim praćenja ishoda liječenja skupim terapijama, reguliraju vođenje registra ishoda liječenja koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u elektroničkom obliku, a sadržavat će podatke o potrošnji lijekova i rezultatima mjerenja ishoda liječenja osiguranika lijekovima koje bolnica mora dostaviti svaka tri mjeseca. Podaci se odnose na ukupnu količinu, trošak i duljinu liječenja, a sadrže i druge pojedinosti za svakog pacijenta čija terapija na godišnjoj razini prelazi godišnji iznos BDP-a po stanovniku, što je u 2022. iznosilo oko 17.600 eura.

– Moramo pratiti sve ishode. Ideja sukladna Strateškom okviru protiv raka i Akcijskom planu je praćenje ishoda u više točaka. Jer ako je bolesnik loše operiran i ima relaps bolesti, onda je pola njih izgubljeno, s lijekom i bez lijeka. S druge strane, što pratimo ako se bolesnik liječi kirurški u jednoj ustanovi, pa ide u drugu, treću, kome se tada broji konačni ishod? Moramo definirati što točno pratimo i u kojim točkama, ističe prof. dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

U HZZO-u kažu kako se za lijekove koji se nalaze na Osnovnoj listi lijekova kratkotrajni ishodi prate i temeljem toga se, prema preporuci odgovarajućeg specijalista koji liječi osiguranu osobu, primjena lijeka može ili nastaviti, ili prekinuti, ako nisu zadovoljeni kriteriji za nastavak primjene lijeka, navedeni u listi lijekova u tekstu indikacije uz pojedini lijek.

Razlozi prekida

– Podatak o prestanku liječenja kao i razlozima prekida primjene lijeka, bolnice će, kako je predviđeno, trebati dostavljati u HZZO, odnosno HZJZ, ovisno o tome o kojem se lijeku radi: u HZZO ako se radi o lijeku s liste lijekova i s Popisa posebno skupih lijekova, a HZJZ-u za ostale lijekove koji se primjenjuju sukladno čl. 21 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, navode u Direkciji HZZO-a.

Ističu pritom da se pojedinačne odluke o prekidu terapije koja nema očekivani ishod donose i danas. O tome odlučuju bolnički specijalisti pod čijom se kontrolom primjenjuje lijek i prati bolesnik i stanje njegove bolesti. Odluke se donose prema kriterijima navedenima u listi lijekova, s tim da su u listama lijekova kriteriji za iznimno skupe lijekove i danas jasno definirani, a po potrebi će se dopuniti. Za lijekove koji se ne nalaze na listi lijekova ili se namjeravaju primijeniti u indikaciji koja nije na listi, kriterije za početak i nastavak liječenja, kao i kriterij prekida liječenja, donosit će bolničko povjerenstvo za lijekove, tumače u HZZO-u.

U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) ističu da je pri praćenju ishoda liječenja izuzetno važno pratiti cjelovitu sliku liječenja onkoloških bolesnika, od donošenja odluke o liječenju, početku liječenja ovisno o tome koja je faza bolesti i prethodnom stanju pacijenta. Izdvojeno praćenje ishoda nije dovoljno, upozorava Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

– Treba to pratiti cjelovito. U inozemstvu se to prati na taj način, ne uvijek i svuda, ali je malo drugačiji način propisivanja lijekova. Švedska, na primjer, ima manje od dva posto off label terapije, koja nije na listi, već ide preko bolničkih povjerenstava. Oni imaju protokole za sve, ali imaju i 1.400 ljudi koji samo unose podatke u sustav, ilustrira Belina.

Pozdravlja početak dugo najavljivanog praćenja ishoda liječenja, jer to pacijentima donosi kvalitetnije liječenje, veću dostupnost lijekova jer će lijekovi koji se pokažu učinkovitima brže dolaziti na liste. To donosi i manje troškove za sustav jer ako se pacijenti uspješno liječe, manje je komplikacija i drugih medicinskih intervencija.

– Prekidanje terapije ako se lijek pokaže neučinkovit nije samo po sebi loše, jer svi ti lijekovi imaju nuspojave, i ako netko nema kliničku korist od toga, nema smisla da mu se taj lijek daje. Može se pacijentu dati druga terapija ili palijativno liječenje ako je to jedina opcija, veli Belina.