Foto Sergej Drechsler
Najčešći razlog polijetanja helikoptera Hitne medicinske službe bilo je zbrinjavanje vitalno ugroženog pacijenta zbog internističkog stanja
povezane vijesti
- Europu sve češće potresa nestašica lijekova. Za dobar dio ne postoji zamjena na tržištu, pacijenti ugroženi
- Pola je godine od uvođenja hitne helikopterske pomoći. Spašeni brojni životi, samo je riječki tim imao preko 300 intervencija
- Mnogi bolesnici imaju pravo na naknadu, poreznu olakšicu ili pomagala, ali im to – nitko ne govori
U dva i pol mjeseca otkako su iz četiri helikopterske baze poletjeli helikopteri hitne medicinske službe (HHMS), u prosjeku su imali 2,4 leta dnevno. U ukupno 180 intervencija zbrinuto je isto toliko pacijenata koji su zahvaljujući uspostavi nove službe, brže i kvalitetnije dovezeni do bolnice.
U prosjeku svaka druga hitna intervencija bila je u Primorsko-goranskoj županiji, a trećina letova na području Splitsko-dalmatinske županije.
Za desetak dana, u tim će županijama helikopteri HHMS-a u intervencije početi kretati i noću.
Četiri baze
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), dosad najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na intervenciju bilo je zbrinjavanje vitalno ugroženog pacijenta uslijed hitnog internističkog stanja, što je bio razlog polijetanja u 37,9 posto slučajeva, a slijede intervencije zbrinjavanja osoba s dijagnozama traume, odnosno teškim povredama, u 25,5 posto slučajeva, te moždanog udara u 13 posto slučajeva. HHMS provodi tri vrste intervencija; primarne, sekundarne u kojima helikpoter dolazi nakon što je hitna služba već intervenirala na terenu, i međubolničke – za akutno životno ugrožene pacijente koji se prevoze iz jedne ustanove u drugu. Timovi HHMS-a dosad su, kažu u HZHM-u, imali deset primarnih zbrinjavanja pacijenata, 160 sekundarnih te deset međubolničkih intervencija.
Vojno zrakoplovstvo i dalje nužnoU proteklim tjednima bilo je više slučajeva da su umjesto helikoptera HHMS-a angažirani helikopteri MORH-a, kao što je to bio slučaj kad je životno ugrožena djevojčica vojnim helikopterom prevezena iz Dubrovnika u Zagreb te se u javnosti postavilo pitanje je li HHMS u potpunosti funkcionalan i zašto umjesto medicinskih i dalje polijeću vojni helikopteri. Helikopteri MORH-a će i dalje biti na raspolaganju hitnoj medicinskoj službi u slučaju masovnih nesreća ili potrebe za specifičnim hitnim zračnim medicinskim prijevozom, ali i ostalim izvanrednim potrebama, kažu u ravnateljstvu HZHM-a. Od 30. ožujka do 31. svibnja helikopterski timovi MORH-a imali su 54 intervencije, što znači da su odradili najmanje četvrtinu posla koji ulazi u djelokrug rada HHMS-a. |
Najviše intervencija HHMS-a zabilježeno je u Primorsko-goranskoj županiji – 43,8 posto, uključujući intervencije u Klenovici i Sibinju Krmpotskom te na otocima Susak i Unije. Na drugom je mjestu po broju intervencija bila Splitsko-dalmatinska županija s 30,7 posto svih letova medicinskih helikoptera, gdje su timovi HHMS-a zbrinjavali pacijente na otocima Hvar, Vis i Brač, ali i u Slivnu te na autocesti A1. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 15,7 posto intervencija, pri čemu su najčešće zbrinjavani pacijenti na otoku Korčuli i u Metkoviću, a timovi HHMS-a bili su i na intervencijama na otoku Kornatu u Šibensko-kninskoj županiji te na otoku Molatu u Zadarskoj županiji, ali i u Virovitici, Vojniću i drugim mjestima u unutrašnjosti zemlje.
HHMS je započeo radom 30. ožujka iz četiri baze; Osijeka, Rijeke (Krk), Splita (Brač) i Zagreba, a njihov se angažman dosad pokazao više nego opravdanim. Već u prvim danima pokretanje nove službe, helikopter HHMS-a prevezao je s Lošinja do helidroma na riječkoj Delti ozlijeđenog 21-godišnjeg mladića, a s Milne na otoku Braču do helidroma KBC-a Split prevezen je pacijent s kardiološkim problemima.
MORH-ovi helikopteri i dalje važan činilac hitne pomoći / Foto GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL
Optimalna pokrivenost
Od 1. srpnja helikopteri HHMS-a u priobalju će početi polijetati i noću. Prema ugovorima koje je s pružateljem usluge HHMS-a, konzorcijem EliFriulia S.p.A., Eliance Helicopter Global Services SL i Eli-Adriatik d.o.o., potpisalo Ministarstvo zdravstva, spomenuti konzorcij mora od 1. srpnja osigurati uslugu u trajanju od 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu u bazama Rijeka (Krk) i Split (Brač).
Do tada, u skladu sa sporazumom Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane, helikopteri MORH-a iz baza Divulje i s otoka Krka na raspolaganju su hitnoj medicinskoj službi za noćne intervencije, odnosno od 19 do 7 sati.
U HZHM-u smatraju da je model HHMS-a najbolji mogući, optimalno pokriva cijeli teritorij Hrvatske, uključujući otoke, udaljena i ruralna područja. Baze HHMS-a odabrane su, kažu, tako da se za hitne pacijente postignu najbolji zdravstveni ishodi, u skladu s pozitivnim europskim primjerima.
Osim blizine bolnica, u obzir su uzeli i meteorološko-klimatske uvjete, topografske karakteristike terena, gustoću naseljenosti, prometna povezanost i opterećenje, turističke pokazatelje te učestalost zdravstvenih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb.
