Građani će hrvatske eurokovanice moći pribaviti od 1.12.2022. u obliku početnih paketa
povezane vijesti
- Vujčić objasnio inflaciju: “Najviše je bilo prije uvođenja eura, a poslije je gotovo svaki mjesec usporavala’
- Statistika kaže da prosječan stanovnik Primorsko-goranske županije ima ušteđevinu od 13 tisuća eura
- Hladan tuš iz HNB-a. Europska središnja banka već naveliko reže kamate, u Hrvatskoj su – još rasle
Nešto više od pet mjeseci prije uvođenja eura, počelo je kovanje prvih hrvatskih eura.
“Počela je masovna proizvodnja hrvatskih eurokovanica koje će biti u opticaju od 1.1.2023., a građani će ih moći pribaviti od 1.12.2022. u obliku početnih paketa.
Početni paket je određena količina eurokovanica, 343 eurokovanice u protuvrijednosti 100 kuna koje će građani moći nabaviti u bankama, FINA-i i Pošti.
Građani će dati 100 kuna i dobiti protuvrijednost 13,28 eura u tih 33 eurokovanice”, kazao je izvršni direktor HNB-a za gotov novac Tihomir Mavriček za RTL
Objasnio je i da će s 1.1.2023. bankomati isplaćivati eure.
“Od 1.1.2023. nije moguće isplaćivati kune na bankomatima već samo eure”, kazao je.
Kazao je i kako će se sav novac koji se nalazi na računima građana automatizmom s 1.1.2023. preračunati u eure.
“Za novac koji se drži kod kuće građanima se savjetuje da ga krajem godine počnu polagati na račune kako bi se automatizmom mogao prebaciti u eure, a oni koji će duže čekati moći će besplatno tijekom iduće godine zamijeniti kune u eure u bankama, Pošti i FINA-i, a od 2024. nadalje, u HNB-u za novčanice neograničeno vrijeme a za kovanice iduće dvije godine. Kovanice će se moći ukupno 3 godine mijenjati za eure”, kazao je Mavriček.
Komentirao je i hoće li građani morati dokazivati porijeklo novca ukoliko će se raditi o velikim iznosima.
“Zamjena kune za eurom primjenjivat će se regulativa iz sprečavanja pranja novca koja zapravo propisuje da se svaka transakcija iznad 105 tisuća kuna mora evidentirati, a nakon 200 tisuća kuna mora se prijaviti Uredu za sprečavanja pranja novca”, kazao je Mavriček za RTL
