ZAGREB – Vlada je prije tri godine ukinula sve rokove za dokazivanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), pa je time od 1. siječnja 2018. godine svima koji misle da im taj status pripada, a nisu ga ostvarili do krajnjeg roka 2009. godine, otvorila mogućnost za ponovno podnošenje zahtjeva.

Nakon tri godine primjene tih pravila iz potpuno novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji odlučili su se za dodatno olakšavanje dokazivanja tog statusa, pojačanje određenih prava i ubrzane postupke za njihovo ostvarivanje. Tako je Ministarstvo branitelja na Vladinom portalu e-savjetovanje objavilo prijedlog izmjena tog zakona uz objašnjenje da je, nakon tri godine primjene Zakona, uočeno da je »određene mjere predviđene Zakonom potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom«.

Prema tom prijedlogu, status HRVI-a dokazivat će se puno brže i lakše i pri tome će se ukinuti nekoliko stepenica te će o tome je li nečije narušeno zdravlje posljedica sudjelovanja u ratu koji je završio prije 25 godina, odlučivati samo povjerenstvo koje će imenovati ministar branitelja. Iz postupka se u potpunosti izbacuje prethodna stručna procjena, ali i vještačenje pred Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). U obrazloženju prijedloga Ministarstvo branitelja navodi da će se dogoditi ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI-a zbog ukidanja prethodne stručne procjene u postupcima ostvarivanja statusa HRVI-a.

Stan i mirovina

– Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-a, postupak traje gotovo dvije godine. Zbog dugotrajnosti postupka potrebno je izbaciti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI-a. Radi dodatnog ubrzanja postupka za ostvarivanje statusa HRVI-a, vještačenje koje je dosad obavljao ZOSI, bit će prebačeno u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno osnovat će se posebna povjerenstva u kojem će vještačenje obavljati vještaci, stoji u obrazloženju prijedloga zakona na portalu e-savjetovanje.

To znači da će ubuduće o tome je li nekome zdravlje stradalo zbog sudjelovanja u ratu i koliki stupanj oštećenja sada ima, odlučivati vještaci koje će angažirati resorno ministarstvo koje i odlučuje o dodjeli statusa, te da u procesu više neće biti mišljenja nekog drugog neovisnog tijela, odnosno institucije koja nije povezana s Ministarstvom branitelja. Uz to se olakšavaju uvjeti za priznavanje statusa hrvatskog branitelja pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su u borbenom sektoru bili angažirani manje od sto dana, ali su u kontinuitetu nastavili sudjelovati u Domovinskom ratu kao pripadnici Oružanih snaga. Status hrvatskog branitelja omogućuje se i onim pripadnicima Narodne zaštite koji su bili ranjeni ili ozlijeđeni, a nisu ispunili uvjet sudjelovanja od sto dana. Odlučilo je ministarstvo olakšati i ubrzati i ostvarivanje stanarskog prava, bilo kroz dodjelu nekretnina, bilo kroz pomoć pri kupnji na tržištu i to kupnjom stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja te pojednostavljivanjem postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja između tijela državne uprave, što uključuje i lokalne vlasti.

Zakonski prijedlog će onima koji su u međuvremenu uspjeli dokazati status hrvatskog branitelja, a već su u mirovini prema općim propisima, omogućiti i povećanje mirovine. Hrvatski branitelji koji ne ostvaruju klasičnu »braniteljsku« mirovinu, imaju pravo da im se mirovina priznata prema općim propisima određuje prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i u tom slučaju oni u mirovinu idu po nešto povoljnijim uvjetima i najniža mirovina za određene godine staža im je veća nego kad je određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Nepoznati učinci

Takvu mirovinu trenutno koriste 46.472 branitelja, a broj bi uskoro mogao porasti, jer prema prijedlogu Ministarstva branitelja, svima koji su u međuvremenu ostvarili status branitelja ili ga ostvare, omogućilo bi se, iako su već ranije otišli u mirovinu, da se ona naknadno obračunava prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. Mirovina branitelja koji tako odlaze u mirovinu u prosjeku je oko 2.800 kuna i za nju su prije umirovljenja skupili 29 godina staža. Uz to, država isplaćuje i 71.032 braniteljske mirovine, odnosno one koje su ostvarene na osnovu statusa HRVI-a ili ih dobiva obitelj smrtno stradalog branitelja i te mirovine u prosjeku iznose oko šest tisuća kuna.
Iako Ministarstvo u svom obrazloženju kao razlog za promjene navodi želju da se olakša i ubrza priznavanje određenog statusa, ne ističu učinke trenutnog zakona u posljednje tri godine odnosno koliko je ljudi dobilo status branitelja ili status HRVI-a u posljednje tri godine.

Jučer nam nisu uspjeli pripremiti najsvježije podatke, a prema posljednjim podacima koje smo prošlo ljeto dobili iz tog Ministarstva, nakon u dvije i pol godine primjene zakona bilo je 3.410 novoupisanih branitelja u evidenciju te je usvojeno 2.667 zahtjeva za priznavanjem statusa ratnih vojnih invalida.