Trenutni sustav hrvatskog strukovnog obrazovanja je neodrživ i vapi za reformom. Sustav u kojem postoje čak tri modela obrazovanja odavno se pokazao neučinkovitim i daleko od onoga što tržište rada treba, jer na tržište dolaze nedovoljno kompetentni radnici.

Stav je to koji se mogao čuti na konferenciji STRUKON – “Suradnjom do kvalitetnijeg obrazovanja”, koju je organizirala Obrtnička komora Primorsko-goranske županije u partnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom.

Činjenicu da se na 17,7 milijuna eura “teškoj” strukovnoj reformi radi potvrdila je Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, istaknuvši da je upravo izrađeno 120 novih kurikuluma koji pokrivaju cjelokupno strukovno obrazovanje i sve sektore.

Uvjeti za naukovanje

– Novi kurikulumi su ishodno orijentirani, slijede standarde kvalifikacije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kao i standarde zanimanja. Pitani su gospodarstvenici, obrtnici i svi koji su se htjeli uključiti, a temeljem toga izrađeni su standardi zanimanja s kompetencijama.

Mislimo da ti kuriukulumi iskazuju potrebe tržišta rada, no ako budemo čekali dugo da ih implemetiramo u obrazovni sustav onda ćemo morati proces ponovno započeti, jer ćemo ih opet morati prilagoditi novim tehnologijama i vremenu.

Nadamo se da ćemo tijekom ove godine uspjeti odraditi konzultacije i sve ono što je potrebno da bi novi kurikulumi ugledali svjetlo dana, najavila je Anđelić.

Na pitanje kad bi novi kurikulumi mogli biti uvedeni u škole odgovorila je da će ih Agencija proslijediti Ministarstvu znanosti i obrazovanja, nakon čega bi trebalo uslijediti e-savjetovanje.

– Opće-obrazovni dio je odrađen, on je već od travnja u Ministarstvu i čeka e-savjetovanje. Ono što predlažemo je napustiti sve dosadašnje modele i napraviti jedinstven model koji će omogućiti da učenik nakon obrazovanja ima kompetencije zapisane u standardu zanimanja. Ispod minimuma propisanog standardom zanimanja nitko ne smije dobiti svjedodžbu, poručila je pomoćnica ravnatelja Agencije.

Ujedno je dodala da se radi o kompetencijama koje su odredili poslodavci i tržište rada.

– Te će se kompetencije realizirati koroz program, a koliko će praktičnog rada i učenja temeljenog na radu biti kod poslodavca te koliko u školi ovisit će o potrebama i lokalnim mogućnostima.

Učenik ne smije izaći iz škole ako nema kompetencije propisane standardom zanimanja, a svi ćemo se složiti da je sasvim svejedno gdje će se te komptencije steći, ako ih učenik na kraju ima.

Samo je pitanje može li škola udovoljiti tom zahtjevu pa sto posto obrazovanja napraviti u svojoj školi i stvoriti takvu osobu. Hoće li to biti u fizerskom salonu koji ima svojstvo gospodarskog subjekta ili u obrtu ili u školi koja ima javni frizerski salon to će ovisti o reakciji sustava, ali bez dovoljnog broja mjesta za naukovanje učenika, kao i posvećenosti mentora, kompetencije se neće steći, kazala je Anđelić.

Tri obrazovna modela

Govoreći o tome kako obrtničko obrazovanje izgleda danas voditeljica Odjela obrazovanja Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić napomenula je da egzistiraju tri modela, a riječ je o klasičnom, dualnom i jedinstvenom modelu obrazovanja.

– Koji će model biti odabran ovisi o školi koju učenik pohađa, a riječ je o modelima koji se bitno razlikuju. Klasični model ima najveći fond sati opće-obrazovnih i teorijsko-stručnih predmeta, dok jedinstveni model obrazovanja ima najveći fond sati praktične nastave, kazala je lekić.

Za razliku od klasičnog modela obrazovanja koji ima svega 833 sata praktičnog rada, jedinstveni model ima čak 2.600 sati praktičnog rada, a još veća je razlika kad je u pitanju praktična nastava u svijetu rada, jer tijekom školovanja učenik koji je upisao zanimanje frizer u klasičnom modelu obrazovanja uopće nije obavezan biti na praksi u gospodarstvu.

Takav model obrazovanja, ustvrdila je Lekić, gospodarstvu uopće ne odgovara. Usporedba kurikuluma frizer i kozmetičar u dualnom i jedinstvenom modelu obrazovanja pokazala je da, iako jedinstveni model traje tri godine, a dulani četiri godine, učenici u dualnom modelu imaju daleko manje praktične nastave, kao i manje sati provedenih u gospodarstvu.

Priskić: Nemamo dobro pripremljene učenike

Cilj konferencije, kazao je predsjednik Obrtničke komore PGŽ-a Emil Priskić, bio je predložiti poboljšanja postojeće suradnje dionika u strukovnom obrazovanju: prije svega škola, poslodavaca te Hrvatske obrtničke komore i područnih obrtničkih komora koji aktivno sudjeluju u provedbi strukovnog obrazovanja vezane za obrte zanimanja frizer, kozmetičar, pediker.

– Nismo previše zadovoljni sadašnjim načinom funkcioniranja. Mi iz gospodarstva stalno upozoravamo na to da nemamo dobro i adekvatno pripremljene učenike koji dolaze kod nas i da u tom segmentu nešto moramo mijenjati.

U Hrvatskoj imamo više od 750 srednjih škola, a više od 70 posto su strukovne škole. Dakle, govorimo o velikom korpusu obrazovanja, o velikom broju profesora i majstora-mentora, kazao je Priskić.