Snimio Sergej DRECHSLER
Najbolje poznavanje politike i informiranost demonstrirali su maturanti iz Primorja, Istre i Gorskog kotara, a najslabije u Slavoniji i Dalmaciji. Korektno poznaju ustavno uređenje države, uglavnom su tolerantni, ali ne i kad je riječ o homoseksualnim osobama
ZAGREB Učenici završnih razreda srednjih škola i gimnazija solidno barataju temeljnim političkim pojmovima, korektno poznaju ustavno uređenje države, loše su politički informirani, a njihovi vrijednosni stavovi uglavnom pretežu prema tolerantnoj strani, uz iznimku tvrdog odnosa prema homoseksualnim osobama. To se može zaključiti na temelju istraživanja »Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj« koje su u travnju i svibnju na uzorku od 1.146 učenika proveli Institut za društvena istraživanja, GONG i Inicijativa GOOD.
Maturanti solidno poznaju temeljne političke pojmove: njih četiri petine zna što je trodioba vlasti, diktaturu uspješno definira njih 64 posto, organizacije civilog društva nešto manje, a iznenađuje da ih tek nešto više od pola zna što je opozicija. U ustavnom ustrojstvu zemlje snalaze se nešto lošije. Malo manje od dvije trećine zna da je predsjednica Republike vrhovna zapovjednica oružanih snaga, njih 57 zna da je Ustav temeljni pravno-politički akt, malo manje od 50 posto maturanata zna da predsjednik Vlade predlaže ministre, a Sabor ih izglasava.
Učenice informiranije
Dok su temeljni pojmovi maturantima koliko-toliko jasni, informiranjem se, čini se, ne zamaraju previše. Najviše ispitanika, njih 52 posto, znalo je da je Hrvatska članica NATO-a od 2009. godine, malo više od dvije petine da su prvi višestranački izbori održani 1990. godine, a tek nešto više od četvrtine zna da se predsjednik Vlade zove Zoran Milanović. Najbolje poznavanje politike i informiranost demonstrirali su maturanti iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najslabije u Slavoniji i Dalmaciji. Bitnih razlika po spolu nema, a učenice bolje razumiju temeljne političke pojmove od učenika, dok su oni informiraniji od svojih kolegica.
Mladi dominantno nisu nacionalno isključivi. Prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacije je moguć za njih 84 posto, gotovo dvije trećine ih smatra da Hrvatska mora štititi prava svih nacionalnih manjina, a za državu je dobro da u njoj žive ljudi različitih vjera, nacija i rasa.
Tri petine anketiranih protivi se tome da Hrvati imaju veća prava, a dvije trećine tome da useljenici moraju odustati od svojih običaja i potpuno se asimilirati. Iako su za zaštitu prava manjina, službenom korištenju jezika i pisma nacionalnih manjina u službenim prostorijama protivi se njih 48 posto, a to podržava njih 22 posto. Mladi se umjereno ponose tradicijom i nacionalnim identitetom.
Puno neodlučnih