Korak naprijed

Oboljeli od rijetkog raka krvi nadaju se novim lijekovima: ‘Dvije važne terapije u Hrvatskoj nisu dostupne’

Ljerka Bratonja Martinović

Od multiplog mijeloma boluje više od 1.300 građana, a dobna granica ove teške bolesti pomiče se naniže / NL arhiva

Od multiplog mijeloma boluje više od 1.300 građana, a dobna granica ove teške bolesti pomiče se naniže / NL arhiva

Iako je u Hrvatskoj dostupnost lijekova relativno zadovoljavajuća, postoje dvije važne terapije koje nam trenutačno nisu dostupne, a zbog prirode bolesti su neophodne i trenutno su na razmatranju kod HZZO-a, ističe prim. dr. Sandra Bašić Kinda



 


ZAGREB  Od multiplog mijeloma, trećeg po učestalosti oblika raka krvi, u Hrvatskoj boluje više od 1.300 građana. Dobna granica ove teške, neizlječive bolesti pomiče se naniže, a najmlađi pacijent kod kojeg je bolest dijagnosticirana ima samo 24 godine, upozorili su iz udruge Mijelom CRO.


Riječ je o zloćudnoj bolesti kod koje je jedno od najduljih razdoblja od pojave prvih simptoma do postavljanja dijagnoze. Nespecifični simptomi – umor, učestale infekcije, anemija, bolovi u kostima i prijelomi kostiju, razlog su postavljanja dijagnoze u trenutku kada je bolest već napredovala. S druge strane, praksa je pokazala da su ishodi liječenja i do 50 posto uspješniji ako se bolest dijagnosticira na vrijeme, na razini primarne zdravstvene zaštite. Hrvatska prednjači u dijagnostici multiplog mijeloma u odnosu na susjedne zemlje te bilježi i do tri puta veći broj dijagnostičkih pretraga tipičnih za dijagnozu ove opake bolesti. Isto tako, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj gotovo se udvostručio u odnosu na prethodno desetljeće. Razlog nije u povećanju broja oboljelih, već u ranijoj dijagnostici, pravovremenom početku liječenja i većem izboru dostupnih terapija, ističe Mira Armour, direktorica udruge Mijelom CRO.


Proširenje primjene




Hematologinja na Klinici za internu medicinu KBC-a Zagreb, prim. dr. Sandra Bašić Kinda, ocjenjuje da oboljeli od multiplog mijeloma danas dulje žive i imaju bolju kvalitetu života, ali neke dragocjene terapije ipak nedostaju.


– Iako je u Hrvatskoj dostupnost lijekova relativno zadovoljavajuća, postoje dvije važne terapije koje nam trenutačno nisu dostupne, a zbog prirode bolesti su neophodne. To su proširenje primjene monoklonskog protutijela u prvu liniju liječenja te korištenje kombinacije monoklonskog protutijela i nove generacije inhibitora proteasoma kod bolesnika refraktornih na lenalidomid. Trenutno su obje opcije na razmatranju kod HZZO-a i nadam se da će nam uskoro biti dostupne. Ove terapije još bi dodatno unaprijedile ishode, a način liječenja izjednačio se sa svim drugim zemljama EU-a, poručuje Bašić Kinda.


Prof. dr. sc. Toni Valković, dr. med, hematolog sa Zavod za hematologiju Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka, ocjenjuje odličnom dostupnost liječenja autolognom transplantacijom krvotvornim matičnim stanicama.


– Sve to daje preduvjete za još bolju prognozu i svjetliju budućnost naših bolesnika, posebno ako neke kombinacije lijekova odlukom HZZO-a postanu dostupne i hrvatskim bolesnicima. Jako je uzbudljivo pratiti napredak različitih vidova imunoterapije koji se sada nalaze u uznapredovalim fazama kliničkih istraživanja ili su pred odobrenjem. Osobno mislim da će multipli mijelom za 10 do 15 godina postati izlječiva bolest za određene skupine bolesnika, a za ostale kronična bolest s kojom će se moći dugo i kvalitetno živjeti i raditi, ističe prof. dr. sc. Valković.


NL arhiva


Poodmakli stadiji


Stručnjaci očekuju da će zbog pandemije, kada se dijagnosticiralo manje karcinoma, u idućem razdoblju rasti broj novodijagnosticiranih bolesnika s multiplim mijelomom.


– U svakodnevnoj praksi vidimo veću pojavnost malignih bolesti, nažalost, vrlo često u poodmaklom stadiju. Iako je multipli mijelom rijetka bolest i obiteljski liječnik se susretne s njome u prosjeku jednom do dvaput u svom radnom vijeku, crne statistike zasigurno će se odraziti i na ove bolesnike, upozorava dr. Jadranka Karuza, obiteljska liječnica i članica IO KoHOM-a. Obiteljskim liječnicima, dodaje, često je problem tumačenje nekih hematoloških nalaza pa je uska suradnja s hematolozima neophodna.


– Nepostojanje jasnih hodograma i prioritetnih termina za bolesnike kod kojih sumnjamo na rak, a naročito potpuna kadrovska devastacija obiteljske medicine, dovest će do toga da većina hrvatskih građana neće imati izabranog liječnika obiteljske medicine kojemu je jedna od temeljnih uloga upravo rano otkrivanje malignih bolesti u fazi kada je ova teška bolest – izlječiva, ističe Karuza.


Povodom Međunarodnog dana multiplog mijeloma, koji je i ove godine obilježen zadnjeg četvrtka u ožujku, na Facebook stranici udruge Mijelom CRO prikazan je dokumentarni fim »Moj mijelom: spremni za iduće korake« koji sadrži svjedočanstva oboljelih, uključujući i mladu zagrebačku obitelj Ivana Pravice kojem je u 43. godini dijagnosticiran mijelom, a obitelj je nakon prvotnog šoka prihvatila novu situaciju i hrabro izgradila život s mijelomom.