
Illustracija iStock
Novije terapije daju bolje rezultate liječenja, a budući da zahtijevaju česte odlaske u bolnice, potrebni su drugačiji uvjeti u dnevnim bolnicama i ambulantama, upozorava Mira Armour
povezane vijesti
Oboljelima od multiplog mijeloma u Hrvatskoj dostupne su samo tri od 11 odobrenih novih terapija koje se primjenjuju u ostalim europskim državama, a produžuju život i značajno unapređuju njegovu kvalitetu.
Uz to, Hrvatska ne raspolaže dovoljnim brojem dnevnih bolnica za maksimalno učinkovitu primjenu tih terapija, upozorili su iz Udruge MijelomCRO u povodu Međunarodnog dana multiplog mijeloma.
– Neizmjerno smo zahvalni na svakoj novoj terapiji koju nam je administracija omogućila, no želimo podsjetiti da smo vrlo svjesni činjenice da je multipli mijelom još uvijek neizlječiv i da će dio pacijenata trebati novu terapiju.
Novije terapije daju bolje rezultate liječenja, a budući da zahtijevaju česte odlaske u bolnice, potrebni su drugačiji uvjeti u dnevnim bolnicama i ambulantama, upozorava Mira Armour, direktorica Udruge MijelomCRO.
To se u prvom redu odnosi na dnevne bolnice, koje su prostorno nedostatne, nefunkcionalne i loše riješene, a onda i na manjak medicinskih sestara i tehničara, dodaje Vesna Družinić, predsjednica KroMreže hematoloških medicinskih sestara i tehničara.
Više slučajeva
Multipli mijelom čini oko jedan posto svih vrsta raka te je drugi najčešći rak krvi u svijetu. Riječ je o zloćudnoj hematološkoj bolesti koja se teško dijagnosticira zbog svojih nespecifičnih, »običnih« simptoma sličnih mnogim drugim bolestima, od kojih su najčešći bolovi u kostima, umor, slabost i sklonost infekcijama.
U Hrvatskoj svakog dana od multiplog mijeloma oboli po jedna osoba, sve se češće dijagnosticira i kod mlađih pacijenata, a budući da ima jedan od najdužih perioda od pojave prvih simptoma do dobivanja dijagnoze, stručnjaci naglašavaju važnost što ranije dijagnostike.
– Zadnjih su godina incidencija i smrtnost od multiplog mijeloma u Hrvatskoj u porastu, što nas svrstava u gornju polovinu zemalja Europske unije, i po pojavnosti bolesti i po mortalitetu.
U praksi to znači da imamo i sve bolje preživljenje od ove bolesti, sve veći broj ljudi koji s tom bolesti žive dulje, te se procjenjuje da u Hrvatskoj živi preko tisuću osoba koje su nekad u životu imale dijagnozu multiplog mijeloma, ističe Mario Šekerija, voditelj Odjela za maligne bolesti i Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Ipak, još uvijek nedostaje nova stanična terapija, bispecifična protutijela i CAR-T stanična terapija, upozoravaju hematolozi.
– U posljednjih 20 godina zahvaljujući inovativnim lijekovima postignuti su veliki pomaci u liječenju, što pacijentima omogućuje dulji i kvalitetniji život. Iako je dostupnost lijekova značajno bolja nego prije pet godina, još uvijek zaostajemo za susjednim zemljama, upozorava prim. dr. sc. Sandra Bašić Kinda, hematologinja u KBC-u Zagreb i voditeljica radne grupe za multipli mijelom KroHema.
Razlika u skrbi
Navodi kako bolesnici koji su iskoristili terapiju daratumumabom i lenalidomidom, a koji su liječenje počeli 2019. kada su te terapije postale dostupne na hrvatskom tržištu, danas nemaju novu terapiju koja im je potrebna da održe kvalitetan život i dobro opće stanje.
Zahtjevi za bispecifična protutijela odbijeni su od strane HZZO-a, iako tu terapiju već ima 17 europskih zemalja, navodi Bašić Kinda. Riječ je o novoj generaciji imunoterapijskih lijekova koji dovode do aktivacije T limfocita i usmjerene imunološke reakcije na zloćudne stanice te do njihovog uništenja. U Europskoj uniji registrirana su četiri takva lijeka, a u Hrvatskoj još niti jedan.
Veliko europsko istraživanje The Economist Impact provedeno u 2024. pokazalo je značajne razlike u skrbi za pacijente s multiplim mijelomom u zemljama Srednje Europe i Baltika (CEB), među koje pripada i Hrvatska, u odnosu na Zapadnu Europu.
Zakašnjela dijagnoza i pristup inovativnim terapijama, nepostojanje registara te shvaćanje inovacije kao troška, a ne ulaganja, ključni su izazovi s kojima se oboljeli od multiplog mijeloma susreću, otkrilo je istraživanje.