ZAGREB – Obnova nakon potresa na Baniji nije ozbiljno ni započela, a već se spominju nezakonitosti i kaznene prijave. Tako je ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat nedavno u razgovoru za Večernji list otkrio da se već sada »u nabavi u segmentu nekonstrukcijske obnove na Banovini otkazuju ugovori i pokreću kaznene prijave protiv onih koji su obnovu radili nezakonito«. Objasnio je da je to poruka svima drugima koji će sudjelovali u obnovi.

– U segmentu nekonstrukcijske obnove i danas ima onih koji su nekvalitetno obnavljali i mi taj trošak nećemo refundirati, kazao je Horvat. No, pokušaj da doznamo tko je od institucija uključenih u obnovu podnio prijave, protiv koliko tvrtki i na što se sumnja, nije nas doveo do odgovora, iako smo kontaktirali i Horvatovo ministarstvo i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Državno odvjetništvo.

Odgovori koje smo odbili otkrivaju tek da postoje tvrtke koje ne poštuju dinamiku i kvalitetu radova i da država takve ugovore raskida, ali jesu li podnesene kaznene prijave, ostalo je nejasno.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nisu odgovorili ni na jedno konkretno pitanje vezano uz izjavu njihovog čelnog čovjeka o podnesenim kaznenim prijavama, tek su pojasnili da prema zakonu to ministarstvo donosi odluke o uklanjanju oštećenih zgrada, odnosno njihovoj obnovi te gradnji zamjenskih obiteljskih kuća.

Kaznene prijave

– Odluke Ministarstva se, sukladno Zakonu o obnovi, prosljeđuju provedbenim tijelima za obnovu, odnosno Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji obavljaju stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove i uklanjanja zgrada oštećenih potresom. Istovremeno, na području na kojem je proglašena katastrofa, objekti koji prijete sigurnosti uklanjaju se temeljem Odluka Stožera civilne zaštite i rješenja Državnog inspektorata. Na područjima na kojima je proglašena katastrofa radove ugovara i koordinira Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, odgovorili su nam iz ministarstva i uputili nas da konkretna pitanja postavimo Središnjem državnom uredu.

No, ni oni nisu odgovorili na naše pitanje koliko je kaznenih prijava podneseno, o kakvim se nepravilnostima radi i o kolikim je iznosima proračunskog novca riječ. Otkrili su tek da u postupku provedbe programa nekonstrukcijske obnove jedan od ugovornih ponuditelja nije poštovao ugovorenu dinamiku kao ni kvalitetu izvođenja radova, ali ne i na koliko je kuća taj ponuditelj radio.

– S obzirom na to da predmetni ugovor u ovom trenutku nije realiziran, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao naručitelj, isti će okončati sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, zadržavajući pravo naplate zakonom definiranih ugovornih kazni za nekvalitetno izvedene radove, najavljuju iz Ureda. Dodaju i da ponuditelji koji na taj način, ali premalo su otkrili o čemu se radi, ne ispunjavaju zakonom predviđene obveze, »moraju biti svjesni i činjenice da se, osim trenutne financijske štete za svoju tvrtku u obliku naplate jamstva, dovode u položaj da dugoročno neće moći sudjelovati u postupcima javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi«. Iz njihovog odgovora nije jasno jesu li možda i podigli kaznenu prijavu za ovaj slučaj i imali osnove za tako što.

Puno problema

No, slučaj ponuditelja koji nije poštovao rokove ni kvalitetu radova nije jedini problem u obnovi na Baniji. Iz Središnjeg državnog ureda kažu da imaju i slučaj ponuditelja koji je odabran kao najpovoljniji u postupku javne nabave, ali nije u definiranom roku pristupio potpisivanju ugovora. Ured je kao naručitelj aktivirao jamstvo za ozbiljnost ponude u propisanom iznosu, tvrde u odgovoru iz Ureda.

Pokušali smo vidjeti i bavi li se Državno odvjetništvo kaznenim prijavama vezanim uz obnovu na Baniji, ali su oni odgovorili da DORH ne potvrđuje primitke kaznenih prijava i ne daje podatke o podnesenim kaznenim prijavama niti pojedinosti iz njih, te da takve informacije može dati samo podnositelj prijave.

– Ujedno, državno odvjetništvo ne potvrđuje je li protiv neke osobe podnesena kaznena prijava, budući da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe, službena tajna. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije u mogućnosti odgovoriti na Vaš upit, niti ga proslijediti nadležnom državnom odvjetništvu, budući da u informacijama koje ste naveli nema konkretnih podataka na temelju kojih bismo mogli utvrditi o kojem je predmetu/predmetima riječ, poručuju iz DORH-a.

Ostaje otvoreno pitanje je li ministar Horvat tek slao poruke onima koji pokušavaju nezakonito profitirati ili su državne institucije ovaj put odlučile odmah reagirati na nezakonitosti u obnovi nakon potresa kako se ne bi ponovila situacija kao s poslijeratnom obnovom, jer se pitanje nezakonitosti i kvalitete te obnove otvorilo nakon 25 godina, kad je Baniju pogodio potres.