U proteklih pet godina privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177.470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55.821 građanin. Dakle, ukupno 233.291 građanin privremeno i trajno napustio je Hrvatsku od 2017. do 2021. piše u utorak Jutarnji list.

Zbog neusklađenosti podatka o broju stanovnika kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, zatražili smo od MUP-a da nam za posljednjih pet godina pošalju podatke po godinama o broju građana koji su zbog trajnog iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji prijavili privremeni odlazak iz zemlje.

Iz MUP-a su nam poslali podatke o broju trajno iseljenih građana te o broju građana koji su prijavili privremeni odlazak u inozemstvo za svaku godinu pojedinačno i dali zanimljivu napomenu “da se niže navedeni podaci po godinama ne zbrajaju jer, primjerice, netko tko je prijavio privremeni odlazak u jednoj godini možda je naknadno prijavio i povratak i sl…”

No, iz MUP-a nismo dobili odgovor na pitanje koliko je građana koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje ponovno prijavilo i povratak u zemlju, nego samo opasku da ne zbrajamo podatke po godinama o privremeno i trajno iseljenima jer je možda netko naknadno prijavio povratak.

No, da se dogodio znatan povratak među privremeno i trajno iseljenim građanima, to bi se utvrdilo popisom stanovništva iz 2021. jer su u popis stanovnika Hrvatske ušli svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjeli u svom mjestu stanovanja najmanje godinu dana ili su došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Usto, u popis stanovnika Hrvatske osim hrvatskih državljana ušli su i izbjeglice i tražitelji azila koji borave u našoj zemlji.

“Nažalost, nema tih povrataka iseljenih, inače bismo imali konkretne podatke o broju povratnika, a ne odgovor da je možda netko tko je prijavio privremeni odlazak naknadno prijavio i povratak. Realnost je da mi imamo nevjerojatnu depopulaciju iseljavanjem i prirodnim padom. Podatke o iseljavanju hrvatskih građana i prirodnom padu broja stanovnika nažalost potvrđuje i broj stanovnika utvrđen popisom 2021. Mi moramo napokon ustrojiti registar stanovništva da se sredi taj nered od podataka”, kaže demograf Stjepan Šterc.

Dodaje da su usto podaci iz zemalja u koje su se naši građani useljavali pokazali da je vrlo vjerojatno broj iseljenih bio i dvostruko veći nego što su to pokazivali naši statistički podaci, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.