Hrvatska mora smanjiti broj osoba koje žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti / Foto Vedran KARUZA
Mapiranje siromaštva prvi je korak u praćenju podataka o siromaštvu na malim područjima, a omogućit će nam raspodjelu 10,7 milijardi eura do 2023. godine na pravedan i pošten način – izjavio je ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić
ZAGREB – Kistanje, Civljane i Voćin općine su čije je stanovništvo u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a žitelji Čabra i Medulina u najmanjem su riziku – pokazale su prve detaljne mape siromaštva što ih je za Hrvatsku izradilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom. Mape siromaštva po županijama, gradovima i općinama poslužit će kao pomoć u boljoj raspodjeli proračunskih i EU sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva, ravnomjernijem regionalnom razvoju i povećanju socijalne uključenosti.
Dvije metode
Dok je generalna stopa za Hrvatsku oko 20 posto, u većem su riziku od siromaštva stanovnici kontinentalne Hrvatske gdje je ta stopa 22 posto, a u manjem žitelji priobalja gdje je u riziku od siromaštva oko 17 posto stanovništva. Dijelovi Dalmatinske zagore, Like i Slavonije u najvećem su riziku od siromaštva, jer ono prijeti svakom drugom stanovniku tih krajeva.
U procjeni slike siromaštva Hrvatske koristile su se dohodovna i potrošna metoda, gdje prva prag siromaštva postavlja na 60 posto srednjeg raspoloživog dohotka, a druga na 60 posto potrošnje svih kućanstava. Podaci se odnose na 2011. godinu, jer su vezani za popis stanovništva. Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je 2011. godine iznosila 19,2 posto, a 803 tisuće osoba raspolagalo je godišnjim dohotkom nižim od 24.000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto) i Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto).
Hrvatska – 20%
kontinentalna regija – 22%
jadranska regija – 17%
Hrvatska sedma zemlja u EU po visini rizika od siromaštva
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva bila je nešto niža, jer su tu ušli i eventualni darovi ili ono što je obitelj možda proizvela u vrtu. Tako je 2011. godine 17 posto stanovnika Hrvatske, ili oko 717 tisuća ljudi, imalo godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna. Procjene stope rizika od siromaštva iznosile su u kontinentalnoj Hrvatskoj 19,4 posto, a na Jadranu 12,6 posto. U najmanjem riziku od siromaštva i po potrošnji su bili stanovnici Zagreba (5,9 posto) i Primorsko-goranske županije (9,1 posto), a u najvećem žitelji Brodsko-posavske i Karlovačke županije (34 posto).
Strategija EU-a
Iako veliki gradovi bilježe najniže stope siromaštva, najveći broj siromašnih osoba zapravo živi upravo u velikim gradovima.
– Mapiranje siromaštva prvi je korak u praćenju podataka o siromaštvu na malim područjima, a omogućit će nam raspodjelu 10,7 milijardi eura do 2023. godine na pravedan i pošten način – izjavio je prilikom predstavljanja mapa siromaštva ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić. “Dosad smo radili subjektivnim metodama. Smisao je europskih fondova omogućiti razvoj svih područja, ne samo Zagreba, Rijeke i Splita, nego i Voćina, Kistanja i Čabra”, poručio je Tolušić.
Prema riječima zamjenika ministrice socijalne politike i mladih, Ante Babića, u riziku siromaštva uglavnom su stariji i nemoćni te obitelji s više djece. »Sedmi smo u Europi po udjelu siromaštva. Ono ne smije biti sudbina hrvatskog naroda«, kazao je Babić.
Mapiranje siromaštva dio je realizacije ugovora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-A i Svjetske banke o savjetodavnim uslugama u procjeni stope i profila siromaštva, te razvoju domaćih statističkih i analitičkih kapaciteta za buduća mapiranja siromaštva. U skladu sa Strategijom Europa 2020 i Nacionalnom strategijom za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2014. do 2020., Hrvatska mora smanjiti broj osoba koje žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
